Zašto su grčke statue uvijek gole?

Prije više od 2 hiljade godina, kulturno čudo dogodilo se u antičkoj Grčkoj. U Atini je mastala demokratija, tamo su napisane i prve velike tragedije i komedije, a statue su vajane realističnije i impresivnije nego ikada prije.

Većina tih statua bile su nage, a i to je samo po sebi bilo nevjerovatno. Naime, iako grčku “golotinju” danas shvatamo kao nešto normalno, ovo je bilo rušenje velikog onovremenog kulturnog tabua, piše Daily Mail.

Nagih statua je bilo i u kulturama starijih civilizacija. One se, na primjer, mogu naći na prostoru današnjeg Iraka, u gradu Nimrudu u antičkoj Asiriji još tokom 730. godine prije nove ere. Međutim, prvi put u grčkoj umjetnosti nagost se vezuje za potpuno drugačiji kontekst. 

Naime, statue iz Nimruda predstavljaju mrtva tijela poraženih neprijatelja Asiraca. Ona su porobljena, izmučena, dok su Asirci uvijek odjeveni.

Jer je u svim civilizacijama prije Grčke postojala ta ključna razlika – nagost je bila znak slabosti i poniženja! Grci su bili prvi koji su nagost vidjeli kao odliku herojstva.

“Grčka nagost nije znak poniženja već moralnih vrijednosti među socijalnom elitom muških građana. Kada mladić skine svoju odjeću da bi se takmičio na antičkim Olimpijskim igrama, on ne stoji samo go ispred svojih vršnjaka, već je prije “odjeven” u uniformu neustrašivosti”, objašnjava Neil MacGregor, direktor Britanskog muzeja.

Nije istina da su Grci bili stalno goli, kao na primjer kada su jeli ili kupovali. Ali bili su nagi kada su se bavili gimnastikom. Riječ “gymnasium” zapravo dolazi od grčke riječi “gymnos” što znači “nag”.

Ipak, uprkos svojoj otvorenosti po pitanju nagosti, gubljenje kontrole i prepuštanje strastima u javnosti se smatralo znakom slabosti. Vjerovatno iz tog razloga “muškost” nagih figura muškarca nije poprimala neke velike razmjere. Ovo se vidi čak i kada je u pitanju najpoznatiji grčki “macho man” – Herkules.

Izvor: dnevno.rs