Uzgojeno prvo povrće u marsovskom tlu, kažu da je baš ukusno
Prošle godine gledali smo Matta Damona kako uzgaja povrće na Marsu u filmu Marsovac, a ove godine holandski naučnici uspjeli su i dokazati tu filmsku premisu.
Naime, ovih dana dovršen je uzgoj povrća u repliciranom marsovskom tlu na univerzitetu Wageningen u Holandiji. Krajem prošlog mjeseca, doktor Wieger Wamelink i njegov tim uzgojili su prvu cikoriju u marsovskom tlu i zaključili da je baš ukusan. Uspjeh istraživanja otvara nova vrata za moguće ljudske misije na Mars, a poslije, možda i osnivanje kolonije na Crvenom planetu zato što je dokazano da je moguće uzgojiti hranu za ljudsku upotrebu u lokalnom tlu.
I ate first #radish #rocket grown on #Mars soil simulant with TV presenter Rachel Rosier, good, spicy @wageningenUR pic.twitter.com/o5uKB2fvnM
— Wieger Wamelink (@wamelink_wieger) June 30, 2016
“Važno je ispitati što više usjeva kako bismo osigurali da mogući kolonisti imaju pristup što raznovrsnijoj hrani”, rekao je doktor Wamelink. Osim samog uzgoja, jako je važno provjeriti i količine teških metala što su ih uzgojene biljke primile iz tla. Samo tlo, naranvno, nije s Marsa već je uzeto iz vulkana na Havajima te su dodani razni elementi kako bi tlo bilo što sličnije onom na Marsu. NASA-ina bespilotna vozila temeljno su uzorkovala marsovsko tlo i naučnici s velikom dozom sigurnosti znaju tačan sastav tla na zemljinom najbližem planetarnom susjedu.
Final harvest of #radish on earth control #Mars and #moon soil simulant at @WageningenUR pic.twitter.com/es96CPg223
— Wieger Wamelink (@wamelink_wieger) July 1, 2016
Osim značajnih količina oksidiziranog željeza, što Marsu daje prepoznatljivu crvenu boju, tlo sadrži i otrovne elemente poput olova, žive i arsena. Početna testiranja na mahunarkama, paradajzu i cikoriji pokazala su da su količine teških metala u granicama sigurnim za ljudsku upotrebu.
Testiranja na krompirima, grašku, mrkvi i dr. tek se provode zato što još uvijek dozrijevaju.
Mjesečevo tlo je takođe ispitano, ali početna istraživanja nisu ohrabrujuća. Naime, u lunarnom regolitu uspijeva samo otprilike polovica biomase u odnosu na zemljino ili marsovsko tlo.
Izvor: express.hr
