Tvorac “Deklaracije o nezavisnosti” posjedovao je 600 robova, a s jednom od ropkinja decenijama je bio u tajnoj ljubavnoj vezi!
Dana 4. marta 1801. godine, Thomas Jefferson (1743. – 1826.) izabran je za trećeg predsjednika Sjedinjenih američkih država.
Zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomska nezavisnost pojedinca, dioba vlasti i decentralizacija političke moći neke su od ključnih tačaka njegova političkog programa, a istorija ga u prvom redu pamti kao jednog od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti”. Donosimo zanimljive detalje iz biografije osebujnog “oca utemeljitelja”!
1. Rođen je u Shadwellu, pitoresknome mjestu u srcu američke kolonije Virginije. Poticao je iz bogate zemljoposjedničke porodice čiju su plantažu obrađivali crni robovi. Naslijedio je hiljade hektara zemlje a, premda se u istoriji spominje kao žestoki protivnik porobljavanja, tokom života posjedovao je oko 600 robova.
2. Advokat po zanimanju, 1769. postaje članom zakonodavne skupštine Virginije, prvog predstavničkog tijela u Sjevernoj Americi. Kao član Kontinentalnoga kongresa, izabran je u komisiju za izradu “Deklaracije o nezavisnosti” – koju je uglavnom sam sastavio!
3. S Marthom Wayles vjenčao se 1772. godine. U deset godina braka, dobili su čak šestero djece. Nesretna žena, koja je bila vrlo krhkog zdravlja, umrla je 1782. godine, usljed komplikacija nakon zadnjeg poroda. Udovac je, ispričali su svjedoci, bio neutješan – danima nije spavao, a jeo je tek toliko da ostane na životu. Supruga ga je prije smrti zamolila da se nikad više ne oženi, kako njena djeca ne bi morala odrastati s pomajkama. Tu želju je poštovao.
4. Godine 1776. ponovno je član zakonodavne skupštine Virginije te je zaslužan za uklanjanje ostataka feudalizma u toj državi, odvajanje Crkve od države te proglašenje potpune slobode vjeroispovijesti. Kasnije je obavljao dužnost guvernera Virginije, a uoči Francuske revolucije bio američki ambasador u Parizu, gdje je naslijedio Benjamina Franklina. Ondje je otputovao kako bi pobjegao od boli zbog suprugine smrti.
5. Nakon iznenadne smrti Jeffersonove najmlađe kćerke Lucy Elizabeth, u Francuskoj mu se pridružuje njena neutješna sestra Mary. Pratila ju je mlađahna robinja po imenu Sally Hemings. S tridesetak godina mlađom mulatkinjom Jefferson se upušta u tajnu aferu, koja će trajati decenijama. Zanimljivo je da je Sally bila – polusestra Jeffersonove žene Marthe!
6. Uselivši u Bijelu kuću, kao njen drugi stanovnik (nakon Johna Adamsa), zaprepašteno je uskliknuo: “Ova zgrada je dovoljno velika za dva cara, jednog papu i velikog lamu”. Dužnost predsjednika SAD-a vršio je osam godina, u dva mandata. Njegov najveći poduhvat na toj poziciji jeste to što je od Francuske izuzetno povoljno – za samo petnaest miliona dolara – otkupio Louisianu, na čijoj je teritoriji poslije stvoreno trinaest američkih saveznih država.
7. Bio je zaista svestran čovjek – državnik, advokat, pisac, arhitekt, plantažer, gastro kritičar i izumitelj. U Ameriku je uveo brojne biljne sorte, a pripisuju mu i izum željeznog pluga koji je prodirao dublje od tri inča u zemlju, uveliko olakšavši njenu obradu te sprečavajući eroziju tla. Na kompleksnoj verziji ovog oruđa, koju je zamislio kroz niz matematičkih jednačina i dijagrama, sarađivao je sa zetom Thomasom Mannom Randolphom, koji je upravljao velikim dijelom Jeffersonove zemlje. Nadalje, dizajnirao je tzv. “Veliki sat”, kako bi se rad na njegovoj plantaži odvijao prema rasporedu. Osim vremena, taj uređaj prikazivao je dane u sedmici, pomoću dva topa s utezima ovješena kablovima. Izumio je i šifru na točkovima, kao siguran način kodiranja i dekodiranja poruka, okretni ormar za knjige, okretni stolac, prenosnu kopirnu mašinu, maleni lift za hranu te – mašinu za proizvodnju makarona! Upravo Jefferson, ljubitelj dobrog ića i pića, zaslužan je za popularizaciju makarona zapečenih sa sirom, pomfrita i vafla među američkim masama.
8. Jeffersonova glavna rezidencija zvala se Monticello, što znači “maleno brdo”. Radilo se o posjedu od dvije hiljade hektara, smještenom nedaleko od rodnog mu Shadwella. Ondje je izgradio velebni dvorac, inspirisan italijanskom arhitekturom. Danas je Monticello jedina privatna rezidencija u SAD-u upisana u registar Svjetske baštine UNESCO-a.
9. Imao je paničan strah od javnih nastupa, što je, kada ste državnik, popriličan problem. Jefferson je u više navrata odglumio da mu je zlo kako bi izbjegao mrsku obavezu, a u vlastitoj autobiografiji o ovom problemu je razglabao na više od dvadeset stranica. Osim plahe naravi, razlozi za to su bili piskutavi glas i povremeno mucanje.
10. Bio je poliglot. Osim engleskog, tečno je govorio francuski, italijanski i španski jezik, s lakoćom je savladao grčki i latinski, a poznavao je i osnove arapskog, velškog te škotskog gaelskog jezika.
11. Američki predsjednici John Adams i Thomas Jefferson umrli su isti dan, 4. jula 1826. godine – na pedesetu obljetnicu američke nezavisnosti! Adams je posljednji put sklopio oči u svme domu u Quincyju, gradiću nedaleko od Bostona, a Jefferson na već spomenutom posjedu Monticello.
Piše: Lucija Kapural
Izvor: povijest.hr
