Trik star čak 350 godina će ubijediti svakoga da promijeni mišljenje i uradi ono što vi želite
Možda niste čuli za ovog popularnog filozofa, ali on je tvorac sjajnog trika koji će vam olakšati život
Blaise Pascal je živio u 17. vijeku i došao do jednog trika koji nam pomaže da utičemo na druge ljude da promijene svoje mišljenje onako kako nama odgovara.
U njegovoj knjizi “Pensees” on objašnjava kako se ovo postiže.
– Kada želimo da nekoga ispravimo i pokažemo mu da griješi, moramo da mu ukažemo na to tako da to za njega ima smisla. Treba da mu pokažemo da je njegovo mišljenje važno, da je uglavnom istinito i priznati mu istinu, ali mu otkriti i u čemu je ono pogrešno. On je zadovoljan time što vidi da nije pogriješio i da samo nije sagledao sve strane. Sada, niko nije uvrijeđen i niko ne vidi sve, ali neko sigurno ne želi da pogriješi i to dolazi iz ljudske prirode da ne može baš sve da sagleda i da ne može da pogriješi u vezi strane sa koje to posmatra, s obzirom da je naša percepcija skoro uvijek tačna. Ljude je lakše uvjeriti razlozima koje su oni sami uvidjeli, nego li onima koji dolaze od drugih, napisao je on.
Jednom rječju, ako se neko ne slaže sa vama, morate im prvo ukazati u čemu su u pravu, prije nego im dozvolite da otkriju kontraargumente sami. On ističe da je ovo ubjeđenje zasnovano na empatiji.
– Moramo da se stavimo na mjesto onih koji nas slušaju i donesemo sami sud o istini koju želimo da usmjeravamo. Treba da vidimo da li je napravljena i za druge i da vidimo da li će druga strana biti privoljena da se preda, napisao je ovaj filozof.
Iako su prošli vijekovi od ove njegove tvrdnje, ona je još uvijek primjenljiva.
– Prva stvar koju trebate da uradite kako biste nekome dozvolili da promijeni svoje mišljenje jeste da smanjite njihovu odbranu i spriječite ih da se ukopaju u stavu koji su zauzeli. Ako odmah počnem da vam pričam gdje ste pogriješili, vi ćete se zatvoriti. Ali ako počnemo laganim i nekim sitnim primjedbama, dajemo drugoj strane razlog da poželi da sarađuje, rekao je psiholog Arthur Markman sa Univerziteta u Austinu.
Izvor: telegraf.rs
