SUMNJIVE OKOLNOSTI: Smrt Neila Armstronga – tajna vrijedna šest miliona dolara …
The New York Times je objavio da je zaprimio dokumente na 93 stranice koji otkrivaju spor najpoznatijeg astronauta u istoriji s malom bolnicom u Ohiu gdje su ga liječili i operisali
Neil Armstrong preminuo je 2012. godine. Službeno – od komplikacija nastalih nakon operacije srca. No sedam godina kasnije počele su se rasvjetljavati mutne okolnosti.
The New York Times je objavio da je zaprimio dokumente na 93 stranice koji otkrivaju spor porodice najpoznatijeg astronauta u istoriji s malom bolnicom u Ohiu gdje su ga liječili i operisali.
Cincinnati Enquirer takođe je zaprimio dokumente koji su poslani anonimno.
Prema novinskim napisima, porodica je zaprijetila da će javno optužiti bolnicu zbog nesavjesnog rada.
Na kraju su se tajno nagodili, čime je izbjegnut skandal. Bolnica je isplatila 6 miliona dolara, od kojih su 5 miliona dobili Armstrongovi sinovi, Rick i Mark u zamjenu za njihovu šutnju.
U junu 2014. je Marcova supruga, pravnica Wendy poslala email s prijetnjom da će s time izaći u javnost na 45. godišnjicu misije Apollo 11, u kojoj je Armstrong postao prvi čovjek koji je kročio na Mjesec.
“Ako ovo izađe u javnost, šteta vašem ugledu bit će puno veća nego bilo koja zamisliva presuda porote”, napisala je Wendy, a prenio Cincinnati Enquirer.
“Nijedna institucija ne želi da je se povezuje sa smrću jednog od najvećih američkih heroja”, rekla je Bertha Helmick, zastupnica Armstrongovih unuka na sudskim ročištima.
Armstrongova druga žena Carol htjela je da se zna da nije sudjelovala u nagodbi.
Slučaj se odnosio na odluku bolnice u Fairfieldu, u Ohiu, da se Armstronga ne podvrgne odmah operaciji u trenutku kada je počeo pokazivati znakove ubrzanog unutrašnjeg krvarenja, nekoliko dana nakon koronarnog premoštenja.
Prvobitna odluka o operaciji ugrađivanja premosnice takođe je bila upitna.
Glasnogovornica bolnice rekla je za Enquirer da je objavljivanje detalja “vrlo razočaravajuće”.
Unovčavanje brenda?
Nagodbe zbog nesavjesnog medicinskog liječenja uobičajene su u Sjedinjenim Državama, a tek oko pet posto slučajeva završi na sudu, kaže Michelle Mello, profesorica prava na Stanfordu. Bolnice su osigurane od rizika.
Prema Mello, najveća nagodba doktora u 2018. godini zbog smrti muškarca u 80-ima iznosila je 1,49 miliona dolara.
Svi takvi slučajevi prijavljuju se Nacionalnoj bazi podataka praktičara, ali ne i nagodbe bolnica koje su rijetke.
Drugi stručnjak, William Sage sa Univerziteta Texas u Austinu, rekao je da ga “nagodba od 6 miliona dolara zbog smrti nacionalnog heroja ne pogađa značajno”.
Slučaj je istaknuo vrijednost imena Armstronga, ali i astronauta iz NASA-ine zlatne ere.
Armstrongovi sinovi prodali su hiljade ličnih predmeta koji su pripadali njihovom ocu na tri aukcije i zaradili 12 miliona dolara, navodi Heritage Auctions.
U intervjuu za AFP rekli su da žele osnovati fondaciju i donirati dio u dobrotvorne svrhe.
I drugi astronauti koji su hodali na Mjesecu unovčili su svoj pothvat.
Buzz Aldrin, član misije Apollo 11, traži između 50.000 i 75.000 dolara za sudjelovanje na konferencijama, navodi web stranica speaking.com.
“Tražit će privatni avion, VIP smještaj i dobit će to jer ljudi žele upoznati Buzza Aldrina”, rekao je Francis French, autor nekoliko knjiga o svemirskoj istoriji uključujući jednu o posadi Apolla 15 kojima se prigovorilo jer su htjeli zaraditi novac od prodaje potpisanih koverti s markama koje su nosili na Mjesec.
French kaže da nije tajna da bivši astronauti pokušavaju pronaći način za zaradom nakon što im završi karijera. U protivnom bi se morali osloniti na relativno skromne penzije vojnih ili državnih službi.
Dodao je da poznaje porodicu Armstronga i da oni nisu motivisani novcem.
Charlie Duke, jedan od četiri živa astronauta koji su išli na Mjesec tražio je od AFP-a u aprilu 5.000 dolara za intervju.
“Postoji tržište. Naplaćuju sve što mogu dobiti”, rekao je John Logsdon, osnivač Instituta za svemirsku politiku na Univerzitetu George Washington za AFP.
“Ti momci su uostalom rizikovali svoje živote i ne vidim ništa loše što profitiraju od toga”, dodao je.
Nakon astronautske karijere Armstrong je živio mirnijim životom, udaljen od svjetla reflektora. Kada se i pozivao na svoju slavu, većinom je to radio za dobrobit Univerziteta Purdue na kojemu je diplomirao.
Zahvaljujući velikoj kampanji za prikupljanje finansijskih sredstava koju je predvodio 1990.-ih, Purdue je prikupio 250 miliona dolara, otkrili su za AFP.
Izvor: 24sata.hr