Stravičan razlog zašto je oko geta u Krakovu podignut zid s lukovima
Nacisti su u nastojanju da preoblikuju sliku svijeta u onu u kojoj neće biti Jevreja započeli s masovnim likvidacijama. U Poljskoj je postojala velika jevrejska zajednica koja je najvećim dijelom u skladu s nacističkim planom eksterminirana.
No to uništenje Jevreja nije bilo tako kako se možda većini čini. Ono je išlo postepeno. Jevrejima su prvo oduzeta ljudska prava nakon čega su postali predmetom maltretiranja, a ta dehumanizacija omogućila je da se kasnije ode i korak dalje. Dakle istrebljenje Jevreja se nije dogodilo u jednom trenutku i imalo je svoje razvojne faze.
Gradnja zida oko geta
Geto je u Krakovu osnovan 1941., a Jevreji su dobili dvije sedmice da se u njega presele. Kako bi geto u potpunosti izolovali nacisti su započeli s izgradnjom zida. Danas je taj zid uglavnom srušen, ali njegovi ostaci postoje još i vidljivi su na jednom mjestu u Krakovu. Ako se zagledate u te ostatke vidjet ćete da zid nije ravan već završava lukovima. Oni nisu tu, naravno, zbog dekoracije već asociraju na jevrejske nadgrobne spomenike pa je geto tako postao sinonim za masovnu grobnicu. Oni koji su bili unutar zidova tako su dobili jasnu poruku da se nalaze na svojoj posljednjoj destinaciji. Kada bi se pojavilo pitanje zašto se uopšte gradi zid usred grada, onda je njemačka propaganda izjavljivala da su Jevreji “prenosnici brojnih bolesti” i da je ovo njihovo zatvaranje u svrhu zaštitite ostataka čovječanstva. U ovom getu je boravilo između 15.000 i 25.000 Jevreja. Izvori su po tom pitanju vrlo varijabilni. Prostor geta je bio nekada mjesto na kojem je živjelo samo 3.000 ljudi, što znači da je unutra bilo poprilično skučeno, a uslovi života su bili užasni.
Schindler koristio veze i podmićivanje
Poznati industrijalac Oskar Schindler je kupio jevrejsku fabriku emajliranog posuđa u predgrađu Krakova još 1939. godine. U konkretnoj je fabrici zapošljavao Jevreje. U početku su oni za njega bili samo jeftina radna snaga. Ipak vremenom je počeo uviđati brutalnost nacističkog režima i pokušao je zaštititi svoje radnike, koristeći pri tome veze i podmićivanja kako bi njegovi radnici preživjeli i živjeli u boljim uslovima od ostalih.
U noći s 13. na 14. mart 1943. desila se konačna likvidacija geta u Krakovu. Transport Jevreja iz geta počeo je još krajem maja 1942. Stanovnici geta su postepeno prevoženi u radni logor Płaszów, ali i logore smrti Belzec i Auschwitz-Birkenau. Završni čin likvidacije Jevreji iz Schindlerove fabrike preživjeli su tako što im je on omogućio da ostanu u fabrici cijelu noć. Na ulicama Krakova tada je ubijeno 2.000 Jevreja.
Fabrika kao podlogor
Kad je geto likvidiran, Schindler je uspio uvjeriti nacističke dužnosnike da se njegovi radnici prebace u radni logor Płaszów, a ne u logore za istrebljenje. Nakon toga se pobrinuo da ostanu i dalje pod njegovim nadzorom, a otišao je tako daleko da je osnovao podlogor na tlu svoje fabrike jer je uvjerio naciste da radnici gube na produktivnost zbog putovanja iz logora Płaszów na mjesto rada. Kako bi dodatno to opravdao otvorio je u sklopu fabrike i odjel za proizvodnju oružja. Kasnije kada je odlučeno da se svi Jevreji iz Płaszówa, a onda i njegove fabrike, transportuju u Auschwitz uspio ih je opet podmićivanjem zadržati i uz veliki lični rizik prebaciti na područje tadašnje Čehoslovačke. Tako je spasio oko 1200 Jevreja.
Film”Schindlerova lista” tematizuje upravo likvidaciju geta u Krakovu, a snimljen je dobrim dijelom na originalnim lokacijama u Poljskoj. Detalj poput ovog zida koji je okruživao geto ukazuje kako su nacisti nastojali slomiti apsolutno svaki tračak nade onima koji su se tu našli.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Izvor: povijest.hr
