ŠTA SE DOGAĐA S NAŠIM MOZGOM AKO SE IZ DANA U DAN SAMO ŽALIMO I KUKAMO?

Ljudski je mozak izuzetno prilagodljiv i može se oblikovati gotovo kao kuglica od plastelina (uz malo više vremena i truda). U posljednjih 20 godina, zahvaljujući razvoju tehnika snimanja mozga, možemo sa sigurnošću reći da se mozak može “dizajnirati”, a svako od nas je dizajner vlastitog mozga.

Dobre i loše strane naših misli

Neuroplastičnost mozga govori o promjenama koje se događaju u mozgu tokom života: povećanje inteligencije, oporavak od oštećenja mozga, usvajanje novih znanja i vještina, pa čak i povećanje emocionalne inteligencije. Uz pomoć misli mozak možemo i odučiti od štetnih ponašanja, uvjerenja i navika. No, s druge strane postoje i one negativne promjene koje su, nažalost, i učestalije.

Dr. Michael Marzenich, jedan od najpoznatijih neuronaučnika na svijetu, kaže: “Vaša iskustva, ponašanja, razmišljanja, navike, misaoni obrasci i načini reagovanja na svijet izravno su povezani s vašim mozgom. S obzirom na to, negativne navike mijenjaju vaš mozak na gore, a pozitivne na bolje”.

Svi znamo jednu osobu koja je konstantno negativna, osobu koja nikad ni sa čim nije zadovoljna. Negativni su ljudi rijetko kad negativni u tišini i najčešće vole prosipati svoju negativnost na druge. Dakako, svi se volimo požaliti na nešto s vremena na vrijeme, ali neki od nas to ipak vole raditi više od drugih.

Takvi se ljudi dijele u tri grupe:

Oni koji se žale jer traže pažnju – takvi ljudi uvijek misle da je njima najteže u životu.
Oni koji se hronično žale – takvi ljudi jednostavno ne znaju živjeti drugačije nego neprekidno s anksioznim mislima i problemima.
Oni koji se žale uslijed niske emocionalne inteligencije – takvi ljudi nisu zainteresovani za sagovornikovu perspektivu, misli ili osjećaje; drugi im ljudi služe tek kao ventil za izbacivanje negativne energije.

Možemo li okriviti svoj mozak?

Većina negativnih ljudi se ne želi tako osjećati, a sebi ipak ne može pomoći. No, štetno ponašanje kao što su konstantno prigovaranje, mijenja misaone procese u mozgu što dovodi do potpuno izmijenjenih misli i promjena u ponašanju. Naime, naš mozak posjeduje nešto što se naziva “pristranost negativnosti”, sklonost mozga da se više fokusira na negativne misli.

“Negativni stimulansi stvaraju više neuralnih aktivnosti nego jednaki intenzivno pozitivni, brže se i lakše percipiraju, a konstantno negativno razmišljanje zatvara naš mozak u čarobni krug. Naravno, nije moguće biti sretan i pozitivan svaki dan. Međutim, svako od nas bi trebo poduzeti nešto da se suprotstavi negativnom razmišljanju. Na, primjer, meditacija je jedan od najmoćnijih alata za borbu protiv negativnosti. Tako ljudi koji svakodnevno meditiraju, pokazuju više pozitivnih emocija, pažljivosti i socijalne podrške od onih koji to ne rade.”

Izvor: haber.ba