SKORO 5.000 GODINA SE KRILO UNUTRA: U najvećoj piramidi pronašli nešto što će PROMIJENITI ISTORIJU!
Drevni Egipćani su se oslanjali na razvoj brodogradnje, rudarstva, i zemljoradnje kako bi svoju civilizaciju gurali naprijed.
Prateći bilješke koje je napisao engleski putnik iz ranog 19. vijeka i dva francuska pilota iz 1950-ih, Pier Talet, profesor na Univerzitetu Paris Sorbonne (Paris IV) došao je do zadivljujućeg otkrića. Pronašao je skup od 30 pećina sakrivenih od pogleda ljudi u dalekim predjelima egipatske pustinje, nekoliko kilometara od Crvenog Mora, daleko od bilo kog grada, modernog ili starog.
Tokom prve ekspedicije, u 2011. godini, on je ustanovio da su u toku četvrte dinastije Starog Kraljevstva, prije oko 4.600 godina pećine služile kao neka vrsta skladišta za brodove. A u 2013. godini, tokom treće ekspedicije, došao do je do jednog neočekivanog otkrića: pronašao je cjelovite rolne papirusa, neke i po nekoliko stopa dugačke i relativno netaknute, napisane hijeroglifima. Po svemu sudeći u njima su depeše starih Egipćana koje su korištene za svakodnevnu komunikaciju. Talet je tada shvatio da je u rukama držao najstariji papirus na svijetu.
Nevjerovatno je to da je sva dokumenta napisao čovjek koji je učestvovao u izgradnji Velike Piramide, grobnice Faraona Khufua, prve i najveće od tri ogromne piramide u Gizi, koje su smještene nadomak modernog Kaira. U okviru tog papirusa je dnevnik do tada nepoznatog zvaničnika koji se zvao Merer. On je navodno bio vođa ekipe od oko 200 ljudi koji su putovali od jednog kraja Egipta do drugog skupljajući i transportujući robu.
Taj Merer, se u svojim dnevnicima i pismima prisjetio vremena koje je proveo prevozeći robu iz kamenoloma Tura, malog grada na obali rijeke Nil. On opisuje kako su natovarili brodove stijenama i kako su prevozili te stijene do Gize. Merer tu pominje i podnošenje izvještaja “plemenitom Ankh-haf” za koga se zna da je bio polu-brat Faraona Khufua, a sada po prvi put, imamo definitivan dokaz da je baš on nadgledao neke stepene izgradnje Velike Piramide. A pošto su faraoni koristili krečnjak iz Ture za izgradnju spoljašnjeg zida piramida, i pošto je ovaj Mererov dnevnik iz posljednje (nama poznate) godine Khufove vladavine, ove bilješke nam donose do sada nikada viđene dijelove završnih koraka u izgradnji piramide.
“Dnevnik sadrži izvještaje od po dvije kolone za svaki dan u periodu od nekoliko mjeseci, opisujući mnoge operacije koje se odnose na izgradnju Velike piramide i radove u kamenolomima na suprotnoj strani Nila”, napisao je Talet u svojoj analizi.
Ostaje nepoznato kako su te stijene dovodili do piramide pošto je Giza nekoliko kilometara udaljena od obale rijeke Nil. Ali se Talet i na to osvrnuo. Na kraju je zaključio da su Egipćani bili majstori u izgradnji riječnih kanala. Oni su najvjerovatnije u toku izgradnje piramida napravili kanale od obale rijeke Nil do Gize, pa su sigurno izgradili i veliku luku do koje su brodovi dovozili sve materijale koji su bili neophodni za izgradnju.
Izvor: zanimljivovesti.com
