Razapeti kralj i misterija kostiju u drevnoj pećini u Jeruzalemu
U istočnom dijelu Jeruzalema, u četvrti Givat Hamivtar, prije 50-tak godina pronađena je pećina s posmrtnim ostacima oko koje se nauka i entuzijasti spore i danas …
Pećinu danas poznatu pod imenom ‘Abba’ 1970. godine sasvim su slučajno otkrili građevinski radnici kada su kopali temelje za gradnju porodične kuće. Kada su u nju ušli arheolozi, otkrili su da se pećina sastoji od dvije komore, a ime su joj dali prema aramskom natpisu na zidu jedne od komora.
Prema tom natpisu, vlasnik pećine je bio Abba, sin sveštenika Eleara i unuk visokog sveštenika Aarona. Abba sam sebe opisuje kao ‘potlačenog’ i ‘proganjanog’ s obzirom da je protjeran u Babilon. Kada se vratio, sa sobom je donio kosti Mattathiaha, Judinog sina, i, zapisao je, pokopao ga u kupljeni i bogato ukrašeni kovčeg.
U jednoj je komori pronađen kovčeg s kostima, a arheolozi su utvrdili da je pećina poslužila za sekundarni pogreb. Naime, pećina je datirana na prvi vijek prije nove ere kada su se tijela nakon smrti spaljivala, a godinu dana kasnije ukopale su se kosti.
Vladar kojeg su ubili Rimljani kako bi postavili Heroda
Naučnike je prije svega uzbudio spomen imena Mattathiaha kojeg su ubrzo identifikovali kao Antigonusa II Mattathiasa. U nekoliko istorijskih tekstova navodi se kako je on bio posljednji kralj jevrejske Hasmonejske dinastije. Takođe, spominje se da su Antigonusa uhvatile snage rimskog generala Marka Antonyja nakon čega je ubijen vješanjem i dekapitacijom, a na vlast je postavljen Herod.
Prvi testovi potvrdili su da je takva teorija sasvim moguća. Naime, bogata dekoracija groba otkriva da je u njemu bio neko vrlo važan, a analiza kostiju da se radilo o osobi staroj oko 25 godina. Na šakama su pronađene ozljede koje odgovaraju ozljedama razapnuća, dok su na donjoj vilici i kičmi pronađene ozljede koje bi odgovarale onima od dekapitacije.
Ipak, neka kasnija istraživanja isključuju mogućnost da pronađene kosti pripadaju Antigonosu. Patricia Smith sa Jevrejskog univerziteta u Jeruzalemu smatra da je pećina bila namijenjena pokopu dvoje ljudi – muškarcu i starijoj ženi. Analizom kostiju utvrđeno je da je osoba ozlijeđene vilice bila žena, a ozljede su nastale ili dok se kretala ili kad je već bila mrtva.
Utvrđeno je i da ekseri nisu probili kosti pa Smith isključuje mogućnost vješanja.
Naučnici i arheolozi još uvijek duboko podijeljeni
No, cijeli slučaj još uvijek nije zatvoren. Naime, neka novija istraživanja u pitanju dovode nalaze Patricije Smith daljnim propitkivanjem pola pokopane osobe, kao i mogućnosti da je ona pribijena na krst.
Njen univerzitetski kolega Yoel Elitzur takođe tvrdi da je Abba bio na čelu porodice u čijem je vlasništvu bila pećina. Ta je porodica očigledno pokop odradila u strogoj tajnosti iz političkih motiva – oni su najvjerovatnije bili simpatizeri već spomenute Hasmonejske dinastije.
O svim postojećim dokazima i teorijama pisao je i dr. James Tabor, profesor judaizma i ranog hrišćanstva na Univerzitetu Sjeverne Karoline. On se, zanimljivo, slaže s izvornom teorijom o smaknutom kralju Antigonusu i kaže kako još uvijek ne postoje dovoljno uvjerljivi dokazi koji bi je pobili.
Izvor: 24sata.hr
