Radite kao oni: Stručnjaci u marketingu, PR-u i poslovanju savjetuju kako napisati CV

Ideju za seriju tekstova o tome kako napisati dobru molbu za posao i(li) CV iliti životopis crpimo iz vlastitog iskustva suočeni s nevjerovatnim brojem prilično aljkavih molbi za zapošljavanje. Pretpostavljamo da je tome razlog stav kandidata: ‘ponovno će me odbiti’  – što je posve pogrešno!

Kažu da za zadržavanje pažnje poslodavca imate čitavih 6 sekundi. Kako ući u mali krug od svega 5 posto onih koje pozivaju na razgovore? Vrhunski PR manageri, predavači, poduzetnici i stručnjaci za zapošljavanje će Vam dati svoje mišljenje.

U anketi koju donosimo oni su otkrili sve svoje ‘tajne’. Oni koji odlučuju – da ih tako nazovemo – upozoravaju na najveće greške kako NE pisati CV ili molbu za posao. Šta ih nervira i šta nikada, ali baš nikada kao kandidat za posao ne bi smjeli napraviti.

Svima smo poslali ova tri pitanja:

1) Po Vama koje su najveće greške u CV-ju  koje se ne smiju praviti?

2) Šty smatrate najbitnijim u molbi za posao kandidata?

3) Koliko prezentacija CV-ja utiče na konačnu odluku (prelom, veličina i tip fonta, isticanje teksta i slično)?

Evo savjeta nekih stručnjaka …

Kada uzmem jedan CV u ruke, postoje tri stvari na koje me možete ‘dobiti’.

Prva je kombinacija preglednosti (želim odmah pronaći informaciju koja me zanima), gramatike (žao mi je, ne opraštam nepismenost) i dobro formatiranog teksta (ježim se od različitih vrsta i veličina fontova, oblikovanja odlomaka ‘lupanjem’ razmaka, miksa nekoliko stilova naglašavanja informacija).

Druga stvar je sažetak na početku životopisa. Ako znate dobro napisati pitch za samog sebe, a da se on ne svede na to koju ste školu završili i gdje trenutno radite – već ozbiljno razmišljam da vas pozovem na intervju.

Treća stvar je način na koji ste opisali svoje iskustvo ili važna postignuća tokom školovanja. Jedan asistent u marketingu, voditelj projekata ili specijalist u marketingu ne radi u svakoj kompaniji ili agenciji iste stvari. Ja ne mogu znati za što ste sve bili zaduženi, niti u čemu ste briljirali.

Administrator, uposlenik u korisničkoj podršci ili novinar ponekad znaju biti kudikamo bolji izbor, npr. za poziciju specijaliste u marketingu, od kandidata koji je već radio na istoimenoj poziciji. Naravno, pod uslovom da to znaju istaknuti u CV-ju.

—

Iz mog ličnog iskustva naročito su frustirajuća pitanja i prije nego kandidat pošalje svoj CV. Dakle, kandidat koji još nije niti prezentovao osnovne informacije o samome sebi, a već postavlja pitanja vezana uz platu, radno vrijeme i slobodne dane. Ili kada doživite situaciju da osoba preko puta vas prekine razgovor kako bi se javila na mobitel. Takvim ponašanjem kandidat sam sebe jednostavno eliminiše.

Iako se tokom vremena mijenjaju društvene norme prihvatljivog ponašanja, kako u privatnom tako i u poslovnom životu, postoji nešto što se zove poslovni bonton kao i osnovna pravila ponašanja kojih bi se trebali pridržavati u poslovnom svijetu, pa tako i prilikom razgovora za posao.

—

CV nikako ne bi trebao biti ‘kičast’. To znači da sadržaj treba biti pisan jednostavno i s odmjerenom i dobrom dozom informacija koje će kandidata predstaviti u najboljem svjetlu i u skladu sa zahtjevima koje poslodavac očekuje. Pažnja poslodavca može se privući jasnim informacijama, urednom i preglednom formom.

Prije svega iskrenost. Jer vrijeme uvijek, prije ili kasnije, pokaže pravo svjetlo i iskustvo kandidata. Informacije neka ne budu preopširne jer je bitno ostaviti i prostor za predstavljanje poslodavcu, a preporučljivo je ne koristiti previše efekata, više vrsta fontova i slično. Takođe, bitna stavka je i fotografija. Nije nužno da je CV ima, ali ako je kandidat namjerava slati neka ona bude poslovna i primjerena prilici, a ne u nekim neformalnim varijantama i svakako neka bude integrisana u dokument, a ne zasebno u mailu.

Na konačnu odluku utiče mnogo faktora. Prije svega dobra prezentacija kandidata na razgovoru. Ona može mnogo toga promijeniti. U prezentaciji utiču svi navedeni faktori – dužina, veličina fonta, buleti i način nabrajanja, istaknutost bitnog kao i preglednost teksta jer su oni prvi dojam i susret između kandidata i poslodavca.

—

Najveća greška je poslati kupus od prijave kao da vam je svejedno – jer pretpostavljate da će vas ponovo odbiti. Takve se ponude praktično ne razmatraju. Već letimičan pogled na prijavu može reći je li neko ozbiljan kandidat ili ne – naravno pod uslovom da je oglas korektno napisan. Ljudi se sada često javljaju na konkurs makar im je jasno da nisu za taj posao – što donekle mogu objasniti teškom ekonomskom situacijom.

Najbitnije je da imate kvalifikacije koje se traže i da to možete dokazati u prijavi – inače ne ulazite u uži izbor – dakle dobro pročitati oglas i na njega odgovorite kako je zatraženo, ne forme radi. U motivacijskom pismu kandidat može zainteresovati poslodavca da njegov CV izdvoji iz mase – a detalji u CV-iju (forma, pravopisne greške ili tipfeleri i slično) upućuju na to koliko vam je stalo da ostavite dobar utisak.

Ako imate kvalifikacije i znanja, onda nije presudno – ali ako želite ući u uži izbor, na ovu količinu prijava koje dolaze, vodite brigu o svakom detalju!

Izvor: coolklub.com