PRVI MEGASPOMENIK NA SVIJETU: Izotopna analiza pomaže otkriti tehnologiju koja je u osnovi Velike Giza piramide

Smatra se da su poteškoće u izgradnji piramida pokrenule veliki tehnološki napredak u vrijeme njihove izgradnje prije 4.500 godina, pri čemu je jedna od poteškoća navodno bila metoda za isporuku ogromnih krečnjačkih blokova duž rijeke Nil.

Vrhunska analiza izotopa omogućila je istraživačima da rasvijetle napredna rješenja koja je koristila drevna egipatska civilizacija, a posebno porijeklo Velike piramide u Gizi, najvećeg obilježja u Kairu i jednog od sedam svjetskih čuda, otkriva Amazon Prime u “Neobjašnjenim spisima Egipta”.

“Istražioci razmišljaju o tome kako su preci, u vrijeme prije nego što su ljudi znali topiti željezo, napravili piramidu sa procijenjenih 2,3 miliona kamenih blokova, prvi mega-spomenik na svijetu, Khufu piramidu koja je do danas preživjela 4.500 godina.”

Serija dalje objašnjava kako se izotopska analiza koristila na artefaktima izrađenim od drevnog bakra, relativno mekog metala, kako bi se utvrdilo njihovo porijeklo – na kraju je utvrđeno da su sa Sinajskog poluostrva, stotinama milja udaljenog od piramide. Tamo su se navodno snabdijevali, pošto su bakarna dlijeta imala tendenciju da se tupe ili razbiju prilikom rezbarenja stijena, a stručnjaci vjeruju da je to “predstavljalo značajan logistički problem”, napominje narator.

Otkriće da je Sinaj postojbina bakra pokrenulo je nastanak “čitavog rudarskog preduzeća” koje je ispunjavalo ne samo zahtjeve za potrebnim alatima za podizanje Khufu piramide, već i grobnica u Dolini kraljeva vijekovima kasnije.

“Zahtijevajući komplikovane spomenike, egipatska elita je, možda nehotice, pokrenula oblik industrijalizacije koji je omogućio procvat njihovog rastućeg društva”, pretpostavlja narator.

Drugo pitanje koje istražioci detaljno razmatraju je način na koji su Egipćani uspjeli da prevoze ogromne količine kamena iz kamenoloma stotinama kilometara udaljenog od piramida.

“Drevni zapisi potvrđuju da postoji samo jedna izvediva metoda transporta kamena – brodovima duž Nila”, serija, nazivajući rijeku ‘sofisticiranom transportnom mrežom’, objašnjava kako je Nil omogućio da egipatska civilizacija opstane više od dva milenijuma.

Civilizacija je svoj ogroman napredak dugovala, u najmanju ruku, lično kralju Khufu, koji je stvorio vrstu društva koje je “podržavalo trajnu civilizaciju Starog Egipta”.

Khufuova piramida najstariji je i najveći od tri drevna spomenika na visoravni Giza i vjeruje se da je izgrađena posebno za poznatog faraona, iako njegovo tijelo nikada nije pronađeno u grobnici. Jedino je čudo svijeta i dalje u velikoj mjeri netaknuto: procjenjuje se da teži oko šest miliona tona, a sastoji se od ogromnih blokova krečnjaka i granita teških do 80 tona.

Izvor: thebosniatimes.ba