Predviđanja: Kako će izgledati budućnost čovječanstva do 2045.

March 26, 2014 Ostalo

Čovječanstvo će u bliskoj budućnosti doživjeti razvoj tehnologije, ali to će izazvati velike socijalne nemire, procjenjuje britansko ministarstvo odbrane u izvještaju ‘Globalni strateški trendovi do 2045.’ Britansko Ministarstvo odbrane nedavno je objavilo ‘Globalne strateške trendove do 2045.’

Riječ je o petom izdanju koje izrađuje britanski DCDC (Centar za razvoj, koncepte i doktrine), a koji na vrlo zanimljiv način opisuje ljudsku budućnost, kako bi britanskoj politici poslužilo kao pomoć pri izradi sigurnosnih i odbrambenih strategija.

U najnovijem izdanju Globalnih strateških trendova Britanci predviđaju ko će biti najjača sila svijeta 2045. godine, koje bolesti i nepogode će ‘kositi’ čovječanstvo, zašto će razvoj tehnologije dovesti do socijalnih nemira, kakvu će ulogu u društvu imati religija … Tu su i pomalo sumorna predviđanja koja se tiču onog o čemu mnogi ‘teoretičari zavjera’ pričaju – kontrole uma, emocija i privatnosti, ali i o vojnicima – robotima. Takođe, opisano je i moguće stanje na pojedinim kontinentima i svjetskim regijama. Otkrivaju i kakve će posljedice to imati za sigurnosne i odbrambene sektore zemalja svijeta te koja su moguća buduća žarišta sukoba.

DEMOGRAFIJA – Do 2045. godine na Zemlji bi trebalo biti 10,4 milijardi stanovnika, zahvaljujući dužem očekivanom životnom vijeku, smanjenoj dječijoj smrtnosti i velikom natalitetu zemalja u razvoju. Japan i neki dijelovi Evrope doživjeće pad broja stanovnika. Povećan broj stanovnika i rapidna urbanizacija mogli bi naškoditi stabilnosti zemalja u razvoju.

URBANIZACIJA – Do 2045. godine 70% stanovnika moglo bi živjeti u gradovima. Urbanizacija i posljedice klimatskih promjena mogli bi pojačati humanitarne krize, posebno jer će većina urbanih područja biti na ili blizu obale što znači da će biti osjetljivije na poplave.

RESURSI – Do 2045. će se povećati potrebe za resursima, zbog povećanja broja stanovnika. Povećaće se potreba za hranom, a neke zemlje smanjiće svoju agrikulturalnu produktivnost. Doći će do velikih nestašica vode. Ugljen i hidrokarbonati će ostati najvažniji izvori energije, iako će i obnovljivi izvori pojačati svoj udio.

OKOLINA – Povećanje nivoa mora povećaće rizik od poplava, posebno u područjima koja često pogađaju tropski cikloni. Povećaće se suše i talasi vrućine, kako u intenzitetu, tako i u trajanju i frekventnosti. Neke od ovih prirodnih katastrofa, zbog međuzavisnosti izazvane globalizacijom, imaće posljedice daleko od mjesta na kojem se dogode.

ZDRAVLJE – Napredak tehnologije mogao bi dovesti do značajnog napretka medicine i zdravstva pa bi tako, vjeruju Britanci, mogli razviti lijekove protiv nekih vrsta raka. Razvijaće se vještački organi i protetički udovi kontrolisani umom. No, problem će biti povećanje fizičke neaktivnosti i nezdrava prehrana, što bi moglo dovesti do epidemije gojaznosti.

TRANSPORT – Do 2045. mogao bi biti raširen transport bez vozača. Napredak u supersoničnim letovima mogao bi dovesti do komercijalizacije suborbitalnih svemirskih letova.

INFORMACIJE – Ovdje je najavljena revolucija. Način na koji prikupljamo, spremamo i analiziramo informacije mogao bi nam dati mogućnost predviđanja širokog spektra fenomena, od predviđanja mjesta na kojima će se dogoditi kriminal, do efekta klimatskih promjena. Kako se sve više svakodnevnih uređaja povezuje na Internet, sakupljaće se sve više informacija o našem životu i okolini, što će otežati privatnost.

AUTOMATIZACIJA POSLOVA – Roboti i mašine bez ljudskih operatera do 2045. će biti uobičajeni, poput današnjih kompjutera. Zamjeniće ljude na radnim mjestima, što bi moglo dovesti do masovne nezaposlenosti i socijalnih nemira. Kada roboti budu sposobni za izražavanje emocija i komplikovaniju interakciju, zakomplikovaće se odnos između mašina i ljudi. Roboti će promijeniti i način na koji se ratuje; Britanci vjeruju da bi neke zemlje mogle robotima zamijeniti vojnike, mornare i pilote. Ovdje rade tipično zapadnjačko predviđanje, a to je da će u zapadnim zemljama na pozicijama odlučivanja ostati ljudi, zbog ‘etičkih razloga’, dok ‘drugi možda neće biti toliko voljni učiniti kompromis između brzine i odgovornosti’.

KORUPCIJA I NOVAC – Ako se problem korupcije ne sredi, do 2045. će pojačati globalnu nejednakost i konflikte. Tehnologija bi mogla pomoći u borbi protiv korupcije. Moguće je širenje alternativnih valuta, iako će nacionalne valute ostati dominantne. Alternativne valute mogli bi koristiti kriminalci. Jedinstvena svjetska valuta je malo vjerovatna, dok bi američki dolar trebao ostati najvažniji. Kina će vjerovatno dopustiti veću finansijsku liberalizaciju, što će dovesti do vjerovatnog prestizanja američkog GDP-a.

NACIONALNI IDENTITET I DRŽAVA – Država će i 2045. imati dominantnu ulogu. Individualci bi se mogli manje identifikovati prema nacionalnosti zbog rastućih migracija i jačih veza sa virtualnim zajednicama. Neke države mogle bi izgubiti monopol nad vlastitom sigurnošću te zapošljavati privatne kompanije za taj sektor. Ličnu privatnost biće vrlo teško postići. Religija će ostati važan dio identiteta. Tehnološki napredak mogao bi transformisati ljudski identitet poboljšavajući senzorsku percepciju, fizičke predispozicije ili čak kontrolu emocija, poput straha.

ODBRANA – TROŠKOVI I SPOSOBNOST – Kinezi će do 2045. dostići SAD u troškovima za odbranu, zahvaljujući svojoj rastućoj ekonomskoj snazi. Ove dvije velesile trošiće mnogo više od drugih zemalja, možda i do polovine ukupnih svjetskih troškova za odbranu. Za odbranu će mnogo više trošiti i Indija, a povećaće se i ruski budžet, iako ne toliko dramatično. Evropske zemlje neće povećavati svoje odbrambene budžete, osim u slučaju neke velike prijetnje. Napredak u tehnologiji mogao bi dovesti do povećane efektivnosti nesmrtonosnog oružja i povećati preciznost oružja. To bi trebalo promijeniti prirodu sukoba.

SJEVERNA AMERIKA – Do 2045. godine klimatske promjene bi mogle dovesti do povećanog broja suša i poplava. Ekonomija bi ipak trebala ići u pozitivnom smjeru zahvaljujući novim energetskim rezervama. Regija bi trebala ostati stabilnom i politički uticajnom. Odnos između SAD-a i Indije mogao bi biti snažniji, ali i odnos Amerikanaca i Kineza, barem na području trgovine. No, neke druge stvari mogle bi ih razdvajati i pojačavati tenzije između ove dvije države.

LATINSKA AMERIKA – Brazil i Meksiko biće među najvećim svjetskim ekonomijama. Neke zemlje imaće snažnu vojnu industriju. Očekuje se da će regija ostati stabilnom, ali i da će se nastaviti proizvodnja i globalna distribucija narkotika.

EVROPA – Evropsko jedinstveno tržište i euro trebali bi opstati do 2045. EU bi se mogla širiti, ali ne na sve zemlje koje žele ući. Izazov bi mogla predstavljati sigurnost. Rusija će ostati velesila i sačuvati mogućnost za regionalne intervencije. Evropa i Kina mogle bi postati partneri u rješavanju budućih kriza.

BLISKI ISTOK I SJEVERNA AFRIKA – Ovo područje vjerovatno će ostati nestabilno.

SUBSAHARSKA AFRIKA – Velike ekonomske razlike će ostati, ali regionalna ekonomija mogla bi rapidno rasti, no zavisno od države do države. Ovdje se očekuje najveći rast broja stanovnika, koji će se u nekim zemljama u idućih 30 godina udvostručiti. Do tada bi većina ljudi trebala imati pristup internetu. Klimatske promjene mogle bi imati velik uticaj na ovu regiju, s posebno teškim posljedicama za agrikulture. Opasnost prenosivih bolesti poput AIDS-a i malarije ostaće velika, a pridružiće im se dijabetes i rak.

CENTRALNA AZIJA – ‘Stanske’ zemlje (Kazahstan, Kirigistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan) i dalje će biti podložne etničkim konfliktima, naglim političkim promjenama, ekonomskim šokovima, nestašicama hrane i prirodnim katastrofama.

JUŽNA I ISTOČNA AZIJA I OKEANIJA – Dominirat će Kina i Indija, a treću ekonomiju po snazi imaće Japan. U ovoj regiji do 2045. će živjeti polovina svjetskog stanovništva.

POLARNA PODRUČJA – Kako led na Arktiku i Antarktiku nestaje, mnoga područja, koja su dosad bila nedostupna, mogla bi postati otvorena komercijalnoj eksploataciji, naročito nafte i plina. Moguće je da će neke zemlje željeti pokazati ‘mišiće’ na Arktiku ako procjene da su im interesi ugroženi.

SVEMIR – Do 2045. ćemo se više oslanjati na svemirsku tehnologiju, posebno u komercijalnim i vojnim sektorima. Svemir bi mogao postati dostupniji kompanijama, organizovanom kriminalu, privatnicima, državama …

Sve ovo dovodi do ključnih odbrambenih i sigurnosnih implikacija, kako ih vide Britanci. Među njima se ističe predviđanje da će SAD ostati najjača velesila svijeta, iako će ih Kina sustići u veličini odbrambenog budžeta. Kao buduća žarišta sukoba spominju se Južno i Istočno Kinesko more, Korejsko poluostrvo, Kašmir, ali i Arktik. Predviđa se da će se povećati broj ljudi sa ugrađenim senzorima i kompjuterskim uređajima te da će kontrola uma biti sofisticiranija.

Evo i svih implikacija:

■ tehnološki napredak omogućiće dijasporama da ostanu blisko povezane sa matičnim zemljama; to bi moglo dovesti do prenošenja problema iz matičnih zemalja u zemlje življenja i obratno
■ veći broj žena mogao bi biti u prvim redovima ratova širom svijeta
■ ljubavno nasilje i dalje će biti obilježje konflikta i državnog nasilja
■ gradovi u velikim ekonomskim problemima, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju, mogli bi predstavljati velike sigurnosne izazove, posebno zbog veće urbanizacije
■ urbanizacija, koja koncentriše populacije, čini ih osjetljivijima na prirodne katastrofe ili namjerne činove nasilja
■ veća upotreba nuklearne energije povećava mogućnost da radioaktivni materijali padnu u krive ruke
■ vremenske katastrofe vjerovatno će se značajno povećati te uzeti veći broj ljudskih života; iako, trebali bi se ojačati i sistemi ranog upozorenja
■ vojska i sigurnosne snage mogle bi češće pomagati u humanitarnim katastrofama
■ veće oslanjanje na automatizovane tehnologije mogle bi olakšati cyber napade na transportne sisteme
■ kriminalci i teroristi mogli bi imati jači uticaj na naše svakodnevne živote zbog veće isprepletenosti informacija i komunikacijskih mreža
■ nivo nadzora mogao bi biti povećan; ‘nevidljiva’ vozila lakše će se otkrivati te se, posljedično, teže odrađivati tajne akcije, posebno u urbanim područjima
■ sistemi kojima ne upravlja čovjek mogli bi imati veću ulogu u ratu, mijenjajući mu prirodu; cijena takvih sistema će se smanjivati, a kriminalci i teroristi će lakše dolaziti do njih
■ širenje alternativnih valuta moglo bi kriminalcima olakšati nezakonito sticanje novca, a državi teži nadzor nad njim
■ države će vjerovatno teže djelovati jedinstveno, što bi moglo smanjiti mogućnosti konflikta; ojačaće uticaj nedržavnih organizacija i privatnog sektora, posebno u sigurnosnom sektoru
■ povećaće se broj ljudi sa ugrađenim senzorima i kompjuterskim uređajima; uređaji koji kontrolišu um će biti sofisticiraniji, a komunikacija dvaju mozgova omogućena
■ SAD i Kina imat će slične odbrambene budžete
■ vojske ne bi trebale biti veće nego danas
■ SAD će ostati najmoćnija zemlja svijeta
■ NATO će ostati ključan igrač za Sjevernoamerikance, ali Evropljani bi mogli snositi više troškova
■ međunarodne terorističke prijetnje ostaće snažne na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi (ovdje se treba prisjetiti da su Amerikanci i Britanci u Iraku 2003. intervenisali na temelju lažnih podataka o navodnom postojanju oružja masovnog uništenja)
■ u Subsaharskoj Africi moglo bi doći do većih tenzija i konflikata
■ kineska vojna snaga do tada bi mogla biti otprilike kao američka, a u nekim područjima i jača; indijska će biti jača, ali vjerovatno ne toliko
■ Istočno i Južno Kinesko more mogli bi biti žarišne tačke novih konfrontacija između Kine, SAD-a i njihovih saveznika; takođe i Kašmir, Korejsko poluostrvo te granica između Kine i Indije
■ komercijalna ekspanzija u Arktičkom okeanu tražiće snažniju odbranu suvereniteta zemalja koje polažu pravo na Arktik
■ povećano oslanjanje na svemirske tehnologije moglo bi značiti veće posljedice za distribuciju električne energije, komunikacije, navigaciju, logistiku i slično, u slučaju velikih smetnji na satelitima.