OVAJ GRAD JE JUGOSLAVIJA U MALOM: Srbi, Hrvati i Bošnjaci zaboravili na podjele i žive u SLOZI!
Često je ovaj grad ljudima s područja bivše Jugoslavije bio prva dodirna tačka s inostranstvom nakon koje su ostajali ili odlazili dalje u Njemačku.
Ogroman broj različitosti koje se uvažavaju, umjetnost i prosperitet ovdje savršeno funkcionišu i osvajaju svakog posjetioca. U austrijskom Gracu se ljudi s balkanskih prostora, koji su živjeli u nekadašnjoj zajedničkoj državi, još uvijek osjećaju zemljacima i svojima.
Sa 4 Univerziteta i dvije visoke škole, ovaj grad pruža velike mogućnosti za studiranje. Prema zvaničnim podacima danas u ovom gradu živi 73.726 stranaca od kojih 20.837 dolazi sa prostora bivše Jugoslavije. O njihovim pravima se brine i zastupa ih Savjetodavno tijelo za migrante, koje je osnovano 1995. godine, a sačinjava ga devet članova koji nisu državljani Evropske unije. Njih na lokalnim izborima direktno biraju migranti, koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije, na mandat od pet godina.
“Ovom prilikom bih istakao dobru saradnju Bošnjaka, Hrvata i Srba. Vjerovatno iz razloga što kada dođu u nepoznato mjesto, tek tad shvate koliko je bitno da ih neko govorno razumije. Druga bitna činjenica je saradnja u poslovnom smislu. Ovdje kod nas izjava Ramba Amadeusa o visini plate i nacionalizmu iz teorije prelazi u praksu. Jer kada imaš posao i solidno mjesečno primanje, kada ti država subvencionira zdravstvo i školstvo, kada ti i tvoja porodica možete uspješno da planirate budućnost, tu nacionalizam i sve te komplikovane teme gube na značaju“, objašnjava Draganović.
Ovdje se Balkanci međusobno druže i organizuju zajedničke aktivnosti, pokušavaju da unesu određene promjene u društvo i unaprijede položaj migranata.
“Smatram da smo mi dobar primjer integracije, prvenstveno jer smo sastavljeni od tri i više različitih naroda koja zajedno žive u drugoj zemlji i nastoje da se međusobno potpomažu”, ističe Adea.
Ramiza Hašić je rođena u Velikoj Kladuši, u Gracu živi oko 30 godina. Tu je završila fakultet personalnog menadžmenta i prošla brojne edukacije iz oblasti razvoja radnog tržišta. Trenutno radi kao konsultantkinja za radno tržište pri Zavodu za zapošljavanje koji se aktivno zalaže za integraciju stranaca na radno tržište. Kaže da jedan od najvećih problema s kojima se susreću stranci prilikom dolaska u Grac, jeste govorna barijera i upravo zbog toga razloga Zavod nudi konsultacije na maternjem jeziku i kurseve njemačkog.
“Veoma mali broj osoba sa Balkana se vode kao nezaposleni. Cijenjeni su na tržištu kao vrijedni radnici koji su predani poslu i dobro integrisani građani“, kaže Ramiza.
Cazinjanka Zehida Tahirović-Begić pripada onoj predratnoj generaciji migranata koji su u Austriju došli u potrazi za boljim životom. Kada je s porodicom došla ovdje, planovi su bili da tu ostane samo nekoliko godina dok se ne snađe. Ovdje živi skoro tri decenije. U Austriji ima solidan život, tu su njena djeca odrasla i školovala se. Iz cijele bivše Jugoslavije mladi jednostavno moraju da bježe, kaže Zehida, a ondašnji političari ništa ne preduzimaju povodom toga. Za razliku od vlasti nekadašnjih jugoslovenskih država, lokalne vlasti u Gracu mnogo pomažu svoje građane, samo ukoliko su oni spremni da sarađuju.
Nikola Petrović je u Grac došao sa Pala i tu živi već dvije godine. Došao je da studira i upisao se na master studije. Kada je došao, nije poznavao jezik i upisao se na kurs njemačkog koji je uspješno završio. Ističe kako je u Gracu ‘sve super i da generalno ljudi sa Balkana ovdje imaju odlične odnose, jer nacionalizma gotovo da i nema’. Smatra da je stanje takvo, prvenstveno, zbog drugačijih odnosa ljudi jednih prema drugima, jer su ‘svi ovdje u istim problemima i moraju se zajednički boriti za bolju budućnost’.
“Ovdje sve odlično funkcioniše za razliku od međuljudskih odnosa nas Balkanaca tamo u državama bivše Jugoslavije. Imamo više mogućnosti ovdje nego u matičnim državama i veći je standard života, a manje ima nacionalizma i političkih rasprava”, pojašnjava Nikola.
Izvor: kurir.rs
