Novo doba istraživanja: 5 drevnih misterija koje bi arheolozi mogli da riješe u XXI vijeku
Mnogobrojne tajne arheologije još uvijek nisu otkrivene, ali arheolog National Geographic-a Fredrik Hibert smatra da bi sljedećih pet mogle uskoro dobiti svoj epilog.
Mnogi istraživači XXI vijek nazivaju novim dobom istraživanja i smatraju da bi arheolozi na pravi način mogli da iskoriste prednosti moderne tehnologije i otkriju misterije i odgovore na pitanja na koje već dugo nemamo odgovor.
Arheolog National Geographic-a Fredrik Hibert predviđa do kakvih bismo nevjerovatnih otkrića mogli da dođemo u XXI vijeku:
1. OTKRIĆE PRETHODNO NEPOZNATIH NASELJA ILI ČAK CIVILIZACIJA U CENTRALNOJ I JUŽNOJ AMERICI
„Arheolozi su koristili LiDAR (detektovanje svjetlosti i opseg) kako bi bukvalno vidjeli šta se nalazi ispod gustih šuma na mjestima poput Hondurasa i Belizea i pritom su locirali naselja za koja do tada nismo bili svjesni da postoje“, kaže Hibert.
2. PRONALAZAK GROBNICE DŽINGIS-KANA ILI ALEKSANDRA VELIKOG
Tehnologija poput georadara omogućava arheolozima da pogledaju šta se nalazi pod zemljom bez iskopavanja. U projektu National Geographic-a Dolina Kana korišten je satelit kako bi se identifikovala potencijalna lokacija grobnice Džingisa-kana, a potom i da bi se istražila održivost tog zemljišta.
Iako tada nisu pronašli grobnicu Džingis-kana, ovo je odličan način da se ispitaju velike površine zemljišta, a što se više površina istraži, veća je vjerovatnoća da će se pronaći nešto. Pa zašto to ne bi bila grobnica Džingis-kana ili Aleksandra Velikog?
3. OTVARANJE GROBNICE PRVOG KINESKOG CARA
Arheolozima je poznata lokacija grobnice Ćin Ši Huanga, okruženog njegovim terakota radnicima u Si’anu, ali rizik od potencijalnih oštećenja stvari koje su u njoj nalaze više od 2.000 godina sprečavaju otvaranje grobnice.
Hibert kaže da alati s daljinskim upravljanjem poput georadara i magnetometara mogu da nam daju ideju o unutrašnjoj strukturi, a onda će potencijalni mali robotski uređaji moći da uđu u grobnicu i sakupe potrebne podatke.
4. DEŠIFROVANJE MISTERIOZNOG JEZIKA DREVNIH MINOJACA
Više od jednog vijeka je prošlo otkad je otkrivena moćna Minojska civilizacija na Mediteranu, ali i dalje ne možemo da dešifrujemo njihovo poznato Linearno A pismo.
„Do sada imamo više od 1.400 primjera Linearnog A pisma za proučavanje. Zašto ne bismo aktivirali IBM Watson, kognitivni sistem koji omogućava novu saradnju ljudi i računara?“, kaže Hibert.
5. RAZUMIJEVANJE NAMJENE NASKA LINIJA
Istraživači još uvijek otkrivaju svrhu Naska linija. Da li ovi geoglifi u Peruu predstavljaju sazviježđa? Da li su povezana sa izvorima vode? Hibert smatra da ne postoji nijedan dokaz o teoriji Naska linija.
Korištenje moćnih kompjuterskih analiza velikih serija geografskih i arheoloških podataka bi bilo od velike važnosti.
Izvor: nationalgeographic.rs
