NEPOZNATA ISTORIJA: Hitler je planirao da pobije čitavu populaciju Moskve i grad pretvori u jezero
Neki od planova vođe Trećeg Rajha za okupaciju Rusije više su nalikovali noćnoj mori nego ljudskoj zamisli.
Hitler je namjeravao da pretvori Sovjetski Savez u niz Rajhovih komesarijata čim bi pobijedio Crvenu armiju. Moskva bi završila unutar već krštene Reichskommissariat Moskowien. Siegfried Kasche, njemački ambasador pri satelitskoj državi Hrvatskoj, imenovan je 16. jula 1941. godine za budućeg Reichskommissara, pravog potkralja za područja koja bi obuhvatala sjevernu i centralnu Rusiju sve do Urala. Kasche je do kraja rata čekao trenutak u kojem bi njemački tenkovi ušli u Kremlj, što se nikada nije dogodilo. Pogubljen je 7. juna 1947. godine nakon što je u Jugoslaviji osuđen za ratne zločine.
Nacistički potkraljevi za Rusiju
Hitler je 16. jula 1941. iznio svoje lične želje po pitanju podjele istočnih teritorija koje je stekla Njemačka. Sa Krima bi, zajedno sa velikim zaleđem na sjeveru, koji je pokrivao veći dio južne Ukrajine, bili “deložirani” svi stanovnici. Pored toga, baltičke države, “kolonija Volge” i okrug Baku (kao vojna koncesija) bi takođe pripali Rajhu. Unutar Reichskommissariata Moskowien bi postojao još niz manjih Generalkommissariata. Imenovane su osobe koje bi bile zadužene za upravljanje ovim teritorijama. Strašni Odilo Globocnik, šef SS-a iz Lublina (Poljska), vodio bi Generalkommissariat Sverdlovska.
Wolf-Heinrich Graf von Helldorff, general SS-a, šef berlinske policije koji je postao bogat zbog iznuđivanja Jevreja sredinom tridesetih godina, bio je zadužen za porobljavanje i protjerivanje stanovnika Jaroslavlja.
Linija A-A
Nacisti su pretpostavljali da Sovjetski Savez ne bi bio u potpunosti poražen vojnim sredstvima, čak i nakon osvajanja glavnog grada i velikih gradova, pa su planirali da stvore “granicu” na tzv. “A-A liniji” (Arhangelsk i Astrahan). Postizanje Hitlerovih podjela na tim pozicijama značilo bi da bi najveća zemlja na svijetu izgubila 86 odsto naftnih resursa. Njemački tenkisti bi mogli samo da zaustave svoja vozila, izađu i popuše cigaretu. Kako bi se ukinuo proizvodni kapacitet SSSR-a, započela bi strateška kampanja za bombardovanje sa avionima konstruisanim za to.
20. aprila 1943. godine, na svoj rođendan, Hitler je pokazao arhitekti Albertu Speeru skicu koju je lično nacrtao za izgradnju bunkera sa kapacitetom za šest osoba, opremljenog mitraljezima, protivtenkovskim oružjem i bacačima plamenova. Diktator je komentarisao da bi na novoj granici sa ostatkom Rusije trebalo izgraditi stotine sličnih utvrđenja.
Moskva pod vodom
Kada su Nijemci krenuli sa Operacijom Tajfun prema Moskvi, Hitler je odlučio da će Moskva, Lenjingrad (današnji St. Peterburg) i Kijev biti razoreni, a njihovih četiri miliona stanovnika istrebljeno kako bi se sprečio nastanak bilo kakvog otpora. Moskva bi bila potopljena nakon otvaranja brane kanala Moskva-Volga. Da li je Hitler planirao da to učini bez prethodne evakuacije stanovništva? Vrlo vjerovatno.
Za uništenje Moskve je tokom operacije Tajfun zadužen bio Otto Skorzeny, “najopasniji čovjek u Evropi”, specijalista za posebne operacije koji će 1943. osloboditi Mussolinija iz zatočeništva na planini Gran Saso. On je trebalo da postavi dinamite na ključna mjesta.
Rusija – “njemačka Indija”
U razgovoru održanom 2. novembra 1942. sa danskim ministrom spoljnih poslova Skaveniusom ministar spoljnih poslova Joachim von Ribbentrop je rekao kako će se azijski dio Rusije nakon osvajanja evropskog dijela SSSR-a na kraju pretvoriti u niz “bezazlenih seljačkih republika”. U budućnosti su osvojene teritorije trebalo da kolonizuju njemački doseljenici ili lokalne manjine.
S druge strane, Hitler je naredio da se u budućnosti ne dopusti (niti od strane njegovih nasljednika u budućnosti) stvaranje ikakve ruske države istočno od linije A-A. Dana 16. septembra 1941. Hitler je spomenuo Otto Abetzu, njemačkom ambasadoru u Parizu, da će sva teritorija istočno od Urala postati “njemačka Indija”.
Srećom, ništa se od navedenog nije dogodilo. Hitlerova ratna mašinerija nije bila uspješna u svojoj borbi protiv Slovena koje je on toliko prezirao, smatrajući ih “nižom rasom”. Pobjeda Crvene armije zaustavila je megalomanske, ekspanzionističke planove nacističkog vođe, za koje se činilo da ne poznaju granice.
Izvor: hr.rbth.com
