Napušteni i oskrnavljeni jugoslovenski spomenici i njihove priče (FOTO)

Vjerovatno ste do sada imali priliku po internetu vidjeti fotogalerije ovih napuštenih spomenika, ali mi vam donosimo i priču koja stoji iza svake građevine!

Tokom 1960-ih i 70-ih godina, izgrađeno je na hiljade spomenika po cijeloj bivšoj Jugoslaviji koji, svaki na svoj način, obilježavaju događaje iz Drugog svjetskog rata. Monumentalne su skulpture građene kao apstraktna plastika, danas su ti spomenici, kao i njihova simbolika, zanemareni i neželjeni.

Belgijski fotograf Jan Kempenaers doputovao je na Balkan i fotografisao ove napuštene spomenike te ih objavio u jednostavno nazvanoj knjizi “Spomenik”. Fotograf istražuje ljepotu i misteriju izolovanih spomenika te mogu li oni funkcionisati kao skuplture.

Na prvoj slici prikazane su Košute, poznato partizansko uporište u splitskom zaleđu, gdje je 1961. godine postavljen spomenik poginulim borcima Splitskog partizanskog odreda.

Rad je kipara Vuke Bombardellija, visok 17 metara u obliku trokrilnog obeliska. U avgustu 1992. godine pod spomenik je postavljena velika količina eksploziva, nakon čega je dodatno ukrašen ustaškim znakovima.

Podgarić u Moslavini – Spomenik revolucije naroda Moslavine

Tokom Narodnooslobodilačkog pokreta, Moslavačka je gora bila partizanska i ustanička baza Moslavine i šireg područja, sve do Zagreba. Podgarić je s vremenom postao centar ustanka, u njemu je boravilo Povjerenstvo Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske za sjevernu Hrvatsku.

Monumentalan spomenik rad je kipara Dušana Džamonje, visok 10 i širok 20 metara. Primjer je apstraktne plastike, predstavlja krila slobode i pobjede. Preko kvadratne baze tijelo spomenika spojeno je s tlom što simbolizuje penetraciju u prostor, odnosno crpljenje energije iz Zemlje. Amblem je sastavljen od komada svjetlog aluminijuma i simbolizuje život, što objedinjuje spomenik kao simbol pobjede života nad smrću.

Kosmaj u Srbiji – Spomenik borcima Kosmajskog partizanskog odreda

Kosmaj je planina u Srbiji, u blizini Sopota. U Drugom svjetskom ratu na području Kosmaja djelovao je Kosmajsko-posavski partizanski odred, a palim borcima iz tog odreda na vrhu planine podignut je spomenik.

Tjentište, istočna Bosna, nedaleko od Foče – Spomenik palim partizanima

Na Tjentištu se nalazi spomenik i kosturnica palih partizanskih boraca u bitci na Sutjesci. Bitka je trajala od 15. maja do 16. juna 1943. godine To je bio zajednički napad Sila osovine na jugoslovenske partizanske jedinice u blizini Sutjeske, u jugoistočnoj Bosni. Odbijanje te ofanzive bila je prekretnica za Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu. Spomenik je dio kompleksa Doline Heroja, za vrijeme bivše Jugoslavije Dolinu je godišnje posjećivalo gotovo milion ljudi.

Niš, park Bubanj – Spomenik u sjećanje streljanim građanima Niša i južne Srbije u Drugom svjetskom ratu

Spomen park Bubanj autentično je mjesto masovnog fašističkog terora, stavljen pod zaštitu države u maju 1973. godine Dok je u aprila 1979. godine, odlukom Skupštine Srbije, spomen park Bubanj proglašen kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Stratište je 1950. prvobitno obilježeno spomen-piramidom, a novi monumentalni spomenik, “Tri pesnice” rad je hrvatskog kipara Ivana Sabolića.

Otkriven je 14. oktobra 1963. godine. Cijeli kompleks parka uređen je memorijalnom stazom koja je duga oko pola kilometra. Tri betonska obeliksa simboliziraju uzdignute ruke stisnutih šaka. Svaka od tri šake različite je veličine i predstavlja mušku, žensku i dječju ruku koje prkose neprijatelju zbog toga što su streljane čitave porodice.

Kadinjača – Memorijalni kompleks

Memorijalni kompleks na Kadinjači, kod Užica u Srbiji, svjedoči o jeseni 1941. godine kada su pripadnici Radničkog bataljona Užičkog NOP pružili žestok otpor nadmoćnijem njemačkom neprijatelju koji je u tom periodu nosio ofanzivu na oslobođenu “Užičku republiku”. Borci Radničkog bataljona hrabro su stradali u bici na Kadinjači 29. novembra 1941. godine

Heroizam tih junaka ostao je zapamćen. Sam kompleks predstavlja složenu arhitektonsko-muzeološku cjelinu koju čini niz segmenata građenih u periodu između 1952. i 1979. godine Čitav memorijalni kompleks svečano je otvorio predsjednik Republike Josip Broz Tito, 23. septembra 1979. godine.

Petrova Gora – Toranj na Magarčevcu

U Karlovačkoj županiji, na Petrovoj Gori, nalazi se napušteni komunikacijski toranj na Magarčevcu. Podignut je na mjestu gdje se 1941. godine dogodio Partizanski ustanak, a posvećen je žrtvama Drugog svjetskog rata.

Kozara – Spomenik Narodnoosobodilačke borbe

Nacionalni park Kozara nalazi se na području unutrašnjih Dinarida u Bosni i Hercegovini. To područje bilo je jedno od najsnažnijih žarišta Narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije. U znak sjećanja na poginule borce u središnjem dijelu Nacionalnog parka, Mrakovici, podignut je Memorijalni kompleks 1972. godine, koji čine spomenik, Memorijalni zid i Muzej. Spomenik je visok 33 metra i predstavlja veličinu slobode i narod Kozare. Okružuju ga betonske kolone čime je predstavljen pritisak neprijatelja.

Kosovska Mitrovica, Srbija – Spomenik palim rudarima u Narodnooslobodilačkoj borbi

Spomenik je podignut na mjestu gdje se nekad nalazila crkva, u čast palim rudarima koji su se priključili NOB-u 1941. godine

Sanski Most – Spomenik žrtvama fašizma

Spomenik žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata sagrađen je sredinom 1972. godine na Šušnjaru, mjestu stradanja i sahranjivanja više od 5000 Srba i Židova u avgustu 1941. godine

Grmeč, Koračnica – Spomenik NOB-u

Grmeč je planina smještena na području Bosanske krajine i mjesto memorijalnog centra Korčanica. Cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata to je područje bilo slobodna partizanska teritorija, koju fašisti nikada nisu zauzeli. Korčanica predstavlja obilježje iz Drugog svjetskog rata na kojem se obilježava oslobađanje Sanskog Mosta.

Jasenovac – Kameni cvijet

Mjesto logora Jasenovac relativno dugo vremena bilo je vjerovatno jedino mjesto masovnog zločina u Evropi koje još nije bilo obilježeno, s obzirom na veličinu zločina koji se tamo dogodio. Monumentalni Kameni cvijet svečano je otvoren 1966. godine. Posvećen je svim žrtvama ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.
Bogdan Bogdanović na mjestu logora dizajnirao je betonski cvijet, simbol nježnost i ljepote. Bogdanović nije htio da spomenik bude simbol užasa koji se dogodio, već simbol života i ponovnog rađanja.

On ne želi da narodi ratuju nego da zavlada mir i da se prestane nasljeđivati mržnja s koljena na koljeno. I sama činjenica da je cvijet sagrađen od betona ima svoju simboliku. Kada se posjetilac za vrijeme toplog, sunčanog dana nađe unutar spomenika, temperatura postaje izuzetno visoka, što posjetiocu stvara utisak da se nalazi usred pakla, što slikovito opisuje i jasenovački logor.

Korenica – Spomenik NOB-u

Korenica je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila jako partizansko uporište. Nakon rata podno Plješivice podignut je spomenik narodnooslobodilačkoj borbi. Uz njega je kasnije postavljeno i šest bronzanih skulptura iz ciklusa „Tifusari“ kipara Vanje Radauša. Za vrijeme okupacije pod vlašću takozvane SAO Krajine, netragom je nestalo svih šest umjetnina.

Makljen, planinski prijevoj u Bosni i Hercegovini – Spomenik Pesnica

Spomenik nazvan “Pesnica” otvorio je Josip Broz Tito 12. novembra 1978. godine. Nakon otvaranja pa sve do rata, na Makljenu su se okupljale desetine hiljada ljudi, danas je spomenik napušten i srušen. Spomenik je dizajnirao akademik Boško Kućanski, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika 20. vijeka, inače član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 1978. godine. Spomenik je zamišljen kao neizdrživa snaga partizanskih brigada koje su trebale prijeći u oslobođenu teritoriju preko Neretve.

Kolašin, Crna Gora – Spomen dom žrtvama fašizma

Kolašin je mjesto gdje je po prvi puta zasjedalo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke. Spomen dom projektovao je slovenski arhitekt Marko Mušič. Procjenjuje se da je oko 400 partizana iz Kolašinskog kraja poginulo oslobađajući zemlju. Mjesto je dalo nekoliko heroja, a njihove biste postavljene su oko ovog spomen doma.

Sisak, Brezovica – Spomenik „Stari Brijest“

Spomen park Brezovica memorijalna je park-šuma u kojoj je 22. juna 1941. godine osnovan Prvi sisački partizanski odred i prvi u okupiranoj Jugoslaviji. Ovaj je dio šume poslije rata uređen. Spomen park sastoji se od nekoliko obilježja, od kojih je središnje apstraktni spomenik koji podsjeća na stablo brijesta koje je nekad raslo na tom mjestu. Po njemu je spomenik poznat pod imenom „Stari Brijest“, podignut je 1981. godine

Ostra, nedaleko Čačka – Spomenik hrabrima

U slavu Čačanskog partizanskog odreda, u julu 1969. godine, svečano je otkriven „Spomenik hrabrima“. Spomenik je djelo kipara Miodraga Živkovića i arhitekta Svetislava Ličine. U gradnji je korišten takozvani dur aluminijum s oštro odsječenim površinama u kojima se nalaze figure boraca.

Zenica, Smetovi – spomenik Zeničkom partizanskom odredu

Nekada vrlo popularno izletište Zeničana mjesto je na kojem se nalazi danas zahrđali spomenik Zeničkom partizanskom odredu. Izgrađen je 1968. godine, a na metalnu konstrukciju bile su položene aluminijumske ploče, koje su za rata nestale, pa je sada spomenik podložan hrđanju. Na spomeniku stoji stih Izeta Sarajlića “I ne pitaj jesu li se mogli vratiti, i ne pitaj je li se moglo nazad, dok je posljednji put, crven kao komunizam gorio horizont njihovih želja…”

Sinj, Ruduša – Spomenik u Ruduši

Spomenik je podignut 1962. godine u spomen na 24 pripadnika Prvog splitskog odreda koji su strijeljani 26. avgusta 1941. godine, odlukom Prijekog suda u Sinju. Među strijeljanima bili su i pripadnici Radničkog kluba Split koji je u četiri sezone iz četvrte fudbalske lige dogurao do trećeg mjesta “elitnog” razreda hrvatskog fudbala.

Spomenik su obnovili braća Jozo i Slaven Žužul jer je neprestano bio na meti kojekakvih vandala. Imao je oblik triju trokuta spojenih bridovima dok su vrhovi okrenuti prema zemlji. Na kamenu unutar spomenika ispisana su imena svih strijeljanih.

Ilirska Bistrica – Hrib svobode

Gradić u Sloveniji, smješten dvadesetak kilometara od Rijeke, mjesto je na kojem se nalazi „Hrib svobode“ (Brdo slobode). Spomenik palim partizanima podignut je 1965. godine. Izradio ga je slovenski kipar Janez Lenassi. Iako neupućeni lako mogu pomisliti da se spomeniku ništa nije dogodilo, s obzirom na to da se nalazi u civilizovanoj i neopterećenoj Sloveniji, spomenik se više puta nalazio na meti vandala, po njemu su ispisani fašistički simboli.

Knin – Spomenik oslobođenju od fašizma

Grad je od fašističke vlasti oslobođen 1944. godine i u to ime na brdu Spas podignut je spomenik monumentalnih dimenzija. Visok 25 metara, ali je srušen na tlo detonacijom eksploziva 1995. kada je Knin ponovno oslobođen.

Nikšić, Crna Gora – Spomenik strijeljanim domoljubima

Spomenik je podignut poginulim rodoljubima koje su 1942. godine strijeljali italijanski okupatori. Na veliki spomenik uklesano je „Vašem junaštvu vjekovima će pokoljenja da se dive“.

Izvor: studentski.com