Najveći prekookeanski drveni jedrenjak na svijetu: Iskustvo koje će vas vratiti vijekovima u prošlost
Jedrenjak je dug 47 metara, širok 11, a njegovih 26 lanenih jedara ima ukupnu površinu gotovo dvije hiljade kvadrata. Glavno jedro ima površinu od gotovo 250 kvadratnih metara, a svi brodski konopi zajedno teški su 20 tona. I svima se upravlja isključivo ručno.
Götheborg, najveći prekookeanski drveni jedrenjak na svijetu, replika je švedskog East Indiaman Götheborg I., teretne fregate iz 18. vijeka u vlasništvu švedske istočnoindijske kompanije. Izgrađen u brodogradilištu Terra Nova u Stockholmu 1938., navodno za samo godinu i po, na prvu se plovidbu otisnuo 1739., a vraćajući se tek treći put kući, nije stigao do obale Göteborga.
Naime, godine 1745. Götheborg I. potonuo je na samom ulazu u matičnu luku, nakon što je neočekivano skrenuo s kursa i udario u stijenu Knipel Börö. Posada je preživjela nesreću, veći je dio tereta spašen, ali jedrenjak je potonuo zajedno s brodskim knjigama. Istoričari i danas špekuliraju da je sudar sa stijenom bio namjeran – da se izbjegne plaćanje poreza, čija je cifra debelo premašivala vrijednost samoga broda.
U decembru 1984. ronioci su pronašli porculan na dnu luke, zbog čega su istraživanja nastavljena. Za to je vrijeme vjerovatno nastala i ideja o izgradnji replike toga jedrenjaka.
Prema staroj pomorskoj tradiciji, u repliku su ugrađena dva srebrna novčića – jedan iz 1745., godine potonuća Götheborga, i drugi iz 1995., godine kada je započeta izgradnja replike toga jedrenjaka, koji je svečano porinut 2003. Danas je Götheborg i dalje najveći operativni jedrenjak na svijetu.
Götheborg ne samo da izgleda kao njegov prethodnik nego je i izgrađen tradicionalnim tehnikama i u istom brodogradilištu – Terra Nova u Stockholmu. Samo za izradu rebara trupa bile su potrebne dvije godine. Dodani su i moderni elementi – prije svega zbog nacionalnih i međunarodnih sigurnosnih propisa – kao što su satelitski navigacioni i komunikacioni sistemi i sigurnosna oprema, a jedrenjak takođe ima i sve što osigurava udobnost modernome čovjeku kao što su kuhinja, toaleti, mašine za veš, frižideri, ventilacija i oprema za desalinizaciju – ali sve vrlo vješto sakriveno da ne narušava autentični izgled broda.
Jedina vidljiva promjena u odnosu na original jesu – viši stropovi. Naime, danas su ljudi viši nego što su bili prije tristotinjak godina, pa je dodatnih deset centimetara visine doslovno bilo za glavu. Novi Götheborg, težak 788 tona, ima i dva dizelska motora Volvo Penta od 550 konjskih snaga s dvije osovine.
Götheborg ima 20 kabina i 42 ležaja. Iza kuhinje nalaze se dvije prostorije za posadu u kojima mornari spavaju u visećim mrežama ili na krevetima, a kapetanska i oficirske kabine smještene su na krmi, ispod glavne palube.
Götheborg je krenuo na svoje prvo novo putovanje u Kinu u oktobru 2005. Ruta je bila gotovo identična onoj iz osamnaestog vijeka, uz izuzetak što se novi Götheborg vraćao preko Sueckog kanala, kojim Götheborg I. nije mogao ploviti jer u njegovo vrijeme nije postojao. Potom je imao turneju po Baltičkom moru i širom sjeverne Europe, a prošlu je sezonu 2022./2023. uplovio u devetnaest evropskih luka, uz one na skandinavskom sjeveru Evrope, i London, Bremerhaven, Lisabon, Málagu, Nicu, Monako, Vallettu, Barcelonu, Sète, Gibraltar, Jersey, Rotterdam i Hamburg.
Na svome putovanju Mediteranom možda je najviše iznenadio putnike na manjoj, osam metara dugoj jahti koja je prošloga aprila doživjela nesreću na obali južne Bretanje. Na njihov poziv u pomoć odazvao se ni manje ni više nego najveći ploveći jedrenjak, a posada jahte vjerovatno je trebala dva puta protrljati oči i zaboraviti sve o ukletom Holanđaninu, na što je prizor morao neodoljivo podsjećati, taman i da nije bilo magle.
U matičnu luku Göteborg se vratio na vrijeme da doprinese i svečanom obilježavanju velikog 400. jubileja toga grada. S jedrenjaka je ispaljen svečani plotun, a njegovu priču o morima, vjetrovima i vijekovima, bar dok se ne objave datumi sljedeće plovidbe, možete poslušati i dok je usidren i obići ga baš poput pravog muzeja.
Izvor: punkufer.dnevnik.hr
