Najstarije poznato grobno mjesto na svijetu nije napravila naša vrsta

Ljudska vrsta hiljadama godina sahranjuje svoje mrtve na posebne načine. Dovoljno je samo pogledati grandiozne grobnice koje su izgrađene širom svijeta, ali i brojna groblja i mjesta ukopa, da bismo shvatili koliko je taj ritual ljudima važan.

Paleontolozi su u Južnoj Africi otkrili najstarije poznato groblje na svijetu. I ono ne pripada modernoj ljudskoj vrsti, već njenom dalekom rođaku.

Kako su napisali u naučnom radu objavljenom u depozitorijumu eLifeu, radi se o groblju hominina iz kamenog doba, Homo naledi, koje je otkriveno u sistemu pećina u blizini Johannesburga.

Istraživači, predvođeni paleoantropologom Leeom Bergerom, istakli su kako se radilo o homininima malog mozga (veličine narandže), visokim tek oko 1,5 metar, za koje se vjerovalo da su se još penjali po drveću. Pregledom ostataka Homo naledija utvrđeno je da su imali zakrivljene prste na rukama i nogama, a prvi su primjerci otkriveni 2013. godine.

Ovo su najstariji pogrebi dosad zabilježeni u zapisima o homininima, raniji od dokaza o sahranama Homo sapiensa najmanje 100.000 godina, napisali su naučnici.

Radi se o rupama, za koje istraživači kažu kako sve ukazuje na to da su namjerno iskopane, a zatim ispunjene kako bi prekrile tijela. Procjenjuje se da sadrže najmanje pet osoba.

Paleontolog Lee Berger u južnoafričkom pećinskom sistemu ‘Rising Star’ gdje su pronađeni ostaci Homo naledi © Luca Sola/AFP

Ova otkrića pokazuju da posmrtne prakse nisu bile ograničene na Homo sapiensa ili druge hominide s velikim mozgovima, rekli su istraživači.

Mjesto ukopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje, dodali su te objasnili kako su u blizini grobova pronašli gravure koje čine geometrijske oblike.

Dodali su i kako ta otkrića dovode u pitanje naše trenutno razumijevanje ljudske evolucije. Naime, obično se smatra da je tek razvoj većeg mozga doveo do razvoja složenijih aktivnosti, među kojima je i sahranjivanje mrtvih.

Dosad se smatralo da su najstariji otkriveni ukopi pronađeni na Bliskom istoku i u Africi stari oko 100 hiljada godina i sadržavali su ostatke Homo sapiensa (modernog čovjeka). No ovi otkriveni u Južnoj Africi, procjenjuje se, dvostruko su stariji i datiraju iz barem 200 hiljada godina prije naše ere.

Naučnici su ipak oprezni i ističu kako će biti potrebna daljnja istraživanja kako bi se tačno utvrdila starost ostataka, kao i za što su sve Homo naledi bili sposobni.

Izvor: hr.sott.net / Sciencealert