NAJGORA GODINA U ISTORIJI, A NIJE 2020: Donijela je glad i uništenje, a zima je trajala 365 dana
Mnogi će 2020. pamtiti po zlu, po lock-downu, pandemiji koronavirusa, strahu i neizvjesnosti koje ćemo se još dugo sjećati. Ipak, naučnici kažu – ona nije ni u “top 10” najgorih godina u istoriji! A, neslavno, prvo mjesto na toj listi svakako bi mogla da zauzme 1816.
Nazvana još i “godinom bez ljeta”, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom “Eighteen hundred and froze to death”, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih dvanaest mjeseci bila zima!
Sve je počelo u martu … Januar i februar bili su prosječni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U apriju i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umjesto sunca pao je snijeg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala ljeto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima!
Ovakvo vrijeme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi.
Šta se zapravo dogodilo?
Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik William Humphries je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.
Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki dio sjeverne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti.
Drugi vulkani koji su bili aktivni u tom periodu su Sufrijer na Sent Vinsentu u Karibima i Majon na Filipinima.
Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje. 1816. to se nije dogodilo!
Posljedice “godine bez ljeta”
Poljoprivreda je bila na koljenima, a cijena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve usjeve, a glad koja je usljedila pokrenula je čitavu seriju zličina, društvenih nereda i pobuna širom svijeta.
Ljeto kad je “rođen” Frankenštajn
Upravo 1816. godine Meri Šeli, Džon Vilijam Polidori i njihovi prijatelji bili su tokom ljeta gosti lorda Bajrona na Ženevskom jezeru.
Meri se sjećala da je to bilo “vlažno, nimalo blago ljeto i neprestana kiša nas je često danima zatvarala u kućama”. U takvoj atmosferi jedne večeri su se kladili u to ko može da napiše strašniju bajku.
Procjenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođeim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju riže i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.
U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švicarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi.
U Mađarskoj je padao smeđi snijeg, a u Italiji crveni. Snijeg je zabilježen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.
U Americi mnogi istoričari “Godinu bez ljeta” smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za usjeve.
Osim gladi, širila se i bolest. Dok je hladnoća paralizovala sjevernu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u istoriji usljedila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada.
Izvor: istorijskizabavnik.rs
