Na drevnom groblju pronađene su apsurdne količine zlata!

Varna, najveći bugarski grad na Crnom moru i jedan od najstarijih evropskih gradova, sedamdesetih godina prošlog vijeka bila je poprište senzacionalnog arheološkog otkrića.

Prilikom iskopavanja prokopa, radnici su slučajno pronašli veliko groblje. Lokalni arheolozi, koji su se u velikom broju sjatili na lokaciju, otkrili su više od tri stotine grobova iz bakrenog doba, pravougaonih jama dubokih preko dva i po metra.

U narednim godinama, iskopavanja pod vodstvom Ivana Ivanova rezultirala su otkrićem neprocjenjivo vrijednih artefakata spuštenih pod zemlju zajedno s pokojnicima. Tako su neki grobovi sadržavali upravo apsurdne količine zlatnog nakita, iz čega se može zaključiti da su pripadali osobama visokog statusa.

“Nalazište u Varni pokazuje nam tračak bogatstva i društvenu strukturu zajednice koja je živjela na ovim područjima između 4500. i 4000. godine prije nove ere”, ispričao je ugledni arheolog Ivanov.

Njegovi nasljednici i u novije su vrijeme ostvarili nekoliko vrijednih otkrića u gradskoj okolini. Pokazalo se, naime, da otprilike dvadeset posto grobova ne sadrži tijela. Riječ je o onome što stručnjaci nazivaju kenotafima, a laici simboličkim grobovima.

Ipak, najzanimljiviji i najvredniji je grob broj 43. U njemu je, ispružen na leđima i s rukama svijenim u laktovima, položen muškarac star između četrdeset i pedeset godina, visok metar i sedamdeset pet centimetara. Očito ugledan pokojnik, pokopan je s čak 990 zlatnih predmeta, ali i brojnim ukrasima od bakra, gline i školjaka. Nalazila se tu i bakrena sjekira te žezlo čija je drška bila od drveta obloženog zlatom. Ono što je zbunilo naučnike jeste neobična zlatna cijev, koja je ležala pored muškarčeva desnog boka. Arheolozi su dugo pokušavali dokučiti njenu namjenu, a na kraju je preovladalo uvjerenje da se radi o nekoj vrsti pokrivača za polni organ.

Piše: Lucija Kapural

Izvor: povijest.hr