Svake godine grupice starijih ljudi u iznošenim uniformama iz Drugog svjetskog rata, okićeni komunističkim simbolima čekaju u redu u Beogradu kako bi odali počast svom vođi, Josipu Brozu Titu.
No, decenijama nakon krvavog raspada Jugoslavije i mlađi su počeli stajati u redovima za obilježavanje Titove smrti i žaliti za propašću socijalističke federacije.
Zbog virulentnog nacionalizma koji je uobičajen u Srbiji i u velikom dijelu Balkana, ti mladi prihvataju stari “jugoslovenski” identitet.
Više ih se izjasnilo Jugoslovenima na zadnjem popisu stanovništva u Srbiji. Ivan Cvetković, 23-godišnji student ekonomije u Beogradu, jedan je od njih. Jedan mu je roditelj Hrvat, drugi Srbin pa mu je, kako je kazao AFP-u, “biti Jugosloven sasvim prirodno”.
Otpor
Oživljavanje jugoslovenskog identiteta samo je u povojima, ali je sve opipljivije u Srbiji. Na posljednjem popisu stanovništva 2022. približno 27 hiljada ljudi izjasnilo se Jugoslavenima u odnosu na 23 hiljade deset godina prije, uprkos padu ukupnog broja stanovnika. Mnogima je to i oblik protesta.
“Vidim jugoslovenstvo kao vrstu otpora, odgovorniji i prirodniji oblik antinacionalizma”, rekao je hrvatski novinar Viktor Ivančić lokalnim medijima.
“Ako neko može biti Srbin ili Hrvat po nacionalnosti, onda ja mogu biti Jugoslaven po svojoj nenacionalnosti”.
U Srbiji vlasti priznaju oko 20 nacionalnih manjina. Taj im status daje pravo na javno finansiranje za očuvanje svoje kulture, a nosi i određene prednosti na izborima.
Neki, poput popularnog srpskog pisca i radijskog voditelja Daška Milinovića, nadaju se da će ovaj službeni status biti proširen na Jugoslovene, koji brojčano premašuju otprilike polovinu službeno priznatih manjina. Za Milinovića, raspad Jugoslavije prije nekoliko decenija ne bi trebao predstavljati prepreku priznavanju grupe.
“Kraljevstvo Rutenije je davno umrlo, ali Ruteni (Rusini) još postoje”, kazao je AFP-u. “Vlaške već dugo nema, a Romi, koliko znam, nikada nisu ni imali zemlju, a još su Romi”, dodao je.
Prije više od deset godina, srbijanski dužnosnici odbacili su službeni pokušaj priznavanja Jugoslovena, navodeći kao razlog nedostatak “jezika, pisma i književnosti”.
Milinović je reakciju vlade opisao kao smiješnu, rekavši da je Jugoslavija imala službeni jezik, dva pisma i da je bila domovina hvaljenog pisca Ive Andrića, koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. “Sve nacije su izmišljene i predstavljaju političku ideju. Nacija ne postoji u prirodnom stanju, inače bi je imali medvjedi, ptice i vjeverice”, rekao je Milinović.
Budućnost
Međutim, prema jednom dužnosniku, novi napor za priznanjem mogao bi naići na zanteresovanu publiku.
“Kao građanin ove zemlje liberalnih nazora, naravno da to podržavam”, rekao je za AFP Tomislav Žigmanov, ministar za ljudska i manjinska prava Srbije.
Ako zajednica uspije prikupiti 11.000 potpisa – ili 40 posto ljudi koji su se na popisu izjasnili Jugoslovenima – onda bi inicijativa potencijalno mogla biti usvojena.
Dok su mnogi prigrlili jugoslovenski identitet u napadu nostalgije, za Milinovića i druge njihova se odluka više tiče stvaranja bolje budućnosti u kojoj progresivne ideje pobjeđuju nacionalizam.
“Mi nismo bivši Jugosloveni. Mi smo budući Jugosloveni”, rekao je Milinović. “Ovdje se ne radi o bivšoj Jugoslaviji, nego o budućoj”, dodaje za AFP.
Izvor: net.hr
