“Leteći Holanđanin” i dalje plovi između stvarnosti i legende: Već 250 godina viđaju ukleti brod duhova

Ako ste već čuli za brod Flying Dutchman (Leteći Holanđanin), vjerovatno ste ga vidjeli kako se uzdiže iz mora u Piratima s Kariba: Mrtvačeva škrinja. U holivudskoj franšizi o gusarima, taj je brod ozloglašen zbog sijanja straha i terora morem – istovremeno sposoban jedriti na površini kao i pod vodom – koban za sve koji mu se nađu na putu.

Dok mornare proždire zla sila Letećeg Holanđanina, oni gube svoju ljudskost, a ta ideja nije izašla iz glave scenariste holivudskog blockbustera, već je inspiracija stvaran brod i njegova brojna jeziva viđenja na pučini.

Prema legendi, Flying Dutchman je fantomski brod osuđen na plovidbu otvorenim morima i okeanima na cijelu vječnost, nesposoban da se ikad vrati kući. Mit potiče iz 17. vijeka, kad se nalazio u folkloru pomoraca širom svijeta, a čini se ne bez razloga.

Rani pisani tragovi o ukletom brodu sežu iz 18. vijeka, a brojna navodna viđenja njegove čudovišne posade pune utvara bilježe se većinom u 19., pa i u 20. vijeku.

Prema većini izvještaja, brod je i u daljini izgledao vrlo neobično, okružen nekom vrstom sablasne svjetlosti poput svjetlucave magle. U mornaričkim se pričama pojava ovog broda smatra najgorim mogućim znakom nesreće koja se ne može izbjeći.

Prva štampana referenca o brodu nalazi se u knjizi “Putovanja u razne dijelove Evrope, Azije i Afrike tokom 30 godina i više”, objavljene 1790., čije je autorstvo pripisano Johnu Macdonaldu.

Dolazi u oluji

U jednom od prvih poglavlja piše: “Vrijeme je bilo toliko olujno da su mornari rekli kako su vidjeli Letećeg Holanđanina. Česta je priča kako je taj brod došao u zaljev kako bi se sklonio od oluje te su željeli ući u luku, no zbog loše vidljivosti nikad nisu uspjeli i zbog toga se brod utvara prikazuje uvijek kad je loše vrijeme na moru”.

Brod se spominje i u “Putovanju u zaljev Botany” iz 1795., gdje britanski plemić George Barrington piše da “brod za mornare koji plove svjetskim morima nije fikcija, već stvaran strah koji ih uvijek prati”.

Legenda se nalazi i u djelu “Scenes of Infancy” Škota Johna Leydena, koji ga naziva zajedničkim praznovjerjem pomoraca, a piše kako se najčešće uočava kod južnih obala Afrike, gdje su česti uragani i oluje.

Mnogi su pokušali pronaći logično objašnjenje iza priče o Letećem Holanđaninu, a neki tvrde da je posada na njemu prokleta jer su bili teški zločinci, najčešće ubice i pirati. Nije do kraja jasno ko im je kapetan, a prema istorijskim podacima stvarni je kapetan bio Bernard Fokke koji je plovio za holandsku East India kompaniju tokom 17. vijeka.

Pomagao im je đavo

Brod je postao legendaran zahvaljujući nevjerovatnoj brzini kojom je plovio iz holandskih luka do Jave u Indoneziji. Tako je, jednom prilikom 1678. godine, prešao tu ogromnu udaljenost za samo 3 mjeseca i deset dana, što je bilo sedmicama brže nego bi to činili drugi. Upravo je dovelo do spekulacija da je đavo “kumovao” brzini tog broda zahvaljujući nekom neobičnom paktu koji su sklopili.

Viđen i za vrijeme Drugog svjetskog rata

Bilo je mnogo navodnih viđenja fantomskog broda, a Nicholas Monsarrat u svojoj je knjizi “Okrutno more” iz 1951. napisao kako je lično svjedočio tom fenomenu na Pacifiku, dok je služio kao oficir Kraljevske mornarice tokom Drugog svjetskog rata.

Možda jedan od najslavnijih izvještaja bio je onaj princa Georgea, koji je kasnije postao kralj George V. On je u mladosti tri godine plovio svjetskim morima u pratnji svog starijeg brata, princa Alberta Victora, kasnijeg kralja Edwarda VIII. Iz njihovog je zapisnika vidljivo da su Letećeg Holanđanina vidjeli 11. jula 1881., nedaleko od australske obale između Melbournea i Sydneya.

“Fantomski se brod pojavio u neobičnom crvenom svjetlu” – napisali su.

Dok se brod princa Georgea približio mjestu gdje je trebalo biti enigmatično plovilo, ono je nestalo bez traga u svim smjerovima, iako je noć bila čista, a more mirno.

Svemu je kriva fatamorgana

Leteći Holanđanin bio je najveći strah pomoraca sve do kreiranja teorije uz poznavanje optike i nauke. Kao što kraljevski dnevnik otkriva, more je bilo mirno i noć vedra, što je preduslov pojave fatamorgane, optičkog fenomena koji je vrsta refleksije zbog koje se pričinjava da se u daljini vide predmeti, a uzrok je prelamanje zraka svjetlosti i totalna refleksija u različito ugrijanim slojevima vazduha.

Fatamorgana je česta u pustinjama i tropskim krajevima, kao i na moru, a u narodnom se vjerovanju pripisivala djelovanju vile Morgane.

Izvor: express.24sata.hr/pozitivno.ba