Kupovina: Kako izbjeći genetski modifikovanu hranu?

Genetski modifikovane proizvode možete izbjeći ako redovno i pažljivo čitate deklaracije proizvoda. Sve češće se na policama prodaju proizvodi deklarisani kao FREE GMO. Da li to onda znači da su svi ostali GMO? Zapravo i jesu, u potpunosti ili neposredno.

Frapantan je podatak da uticaj genetski modifikovane hrane na ishranu ljudi nikada nije naučno potvrđen iako 80% pakovane hrane sadrži sastojke sa izmanipulisanom DNK.

Naučnici genetski modifikuju usjeve kako bi povećali otpornost biljke na štetočine, prinos i smanjili vrijeme potrebno za sazrijevanje. Najveći problem je što uopšte ne znamo kako ove namirnice utiču na naše zdravlje jer rezultati i istraživanja na ovu temu još nisu objavljeni. Ipak, istraživanja u privatnim laboratorijama su pokazala da GMO prehrana ubija žive organizme, a ako se konzumira u dužem vremenskom periodu, može da izazove teške bolesti poput raka, tumora, deformacija i malformacija.

Savjet nutricionista je da se držimo svježih namirnica ili onih koje se lokalno uzgajaju, a da GMO proizvode u širokom luku izbjegavamo.

Iako GMO proizvodi nisu obilježeni, postoji trik koji će vam pomoći u identifikaciji GMO namirnica.

Potražite broj na naljepnici proizvoda – PLU (Product Lookup Number)

Ako je PLU četvorocifren broj koji počinje sa 3 ili 4, proizvod nije GMO, ali je nastao na farmi koja koristi hemikalije i pesticide što takođe može biti otrovno i opasno za ljudski organizam.

Ako broj na naljepnici ima pet cifara koje počinju sa 9, proizvod je organski, uzgojen bez hemikalija, pesticida, odnosno bez genetske modifikacije. Ove namirnice su potpuno sigurne.

Proizvodi, pak, koji su označeni petocifrenim brojem, a počinju brojem 8 su GMO usjevi koji su neprirodno uzgojeni uz primjenu genetske modifikacije.

Još jedan od načina da izbjegnete GMO je da konzumirate voće koje se rijetko genetski modifikuje: luk, ananas, avokado, grašak, mango, plavi patlidžan, kivi, dinja, kupus, slatki krompir, grejpfrut, lubenice i pečurke.

Sljedeći proizvodi ipak imaju mnogo veće šanse da budu genetski modifikovani: jabuke, celer, paprike, breskve, jagode, nektarine, grožđe, spanać, zelena salata, krastavci, borovnice, krompir, boranija, kelj, narandže, kukuruz, tikvice, višnje i ljute papričice.

Osnovni principi prepoznavanja GMO hrane

GMO hrana je uglavnom ljepša, okruglija, sjajnija, proizvodi su ujednačenih veličina i izgleda, sjajne boje, bez modrica i oštećenja i bez imalo truleži i ožiljaka.

Kod prirodnog povrća je drugačije, isto kao što nismo svi jednako visoki, debeli ili mršavi.

Savjetujemo vam da kupujete kvrgavo, nepravilno voće i povrće koje ružno izgleda.

Jako je bitno da je voće i povrće različitih boja i oblika. Nema veze ako je voće ili povrće negdje udareno ili malo trulo, jer to znači da je živo i prirodno.

Na onim policama gdje se nalazi ovakvo voće i povrće, male su šanse da ima GMO proizvoda.

Zanemarite lijepo pakovanje

Upravo profitabilnost GMO proizvoda dozvoljava proizvođačima da potroše više novca na ljepša pakovanja.

Informišite se na internetu o tome koje zemlje uzgajaju GMO.

Ako neki proizvod potiče iz zemlje koja proizvodi GMO, velike su šanse da i jeste.

Zemlje koje su zabranile uvoz i proizvodnju GMO su Francuska, Švicarska i Mađarska.

Najveći proizvođači GMO su: SAD, Argentina, Brazil, Kina i Indija, koja čak pravi i GMO pamuk.

Pokušajte izbaciti iz ishrane sve ono što bi moglo da bude GMO.

U najvećem broju slučajeva je to meso životinja koje se hrane GMO hranom ili popularne grickalice ili čipsevi jer velikim kompanijama više odgovara da sirovina bude ujednačene veličine i sastava.

Genetski modifikovana hrana je najjeftinija, dok je zdrava hrana obično nevjerovatno skupa, zbog čega je najčešće nedostupna siromašnijem dijelu stanovništva.

Staro pravilo za očuvanje zdravlja je konzumiranje sezonskog voća i povrća. Ako se u prodavnici nalazi voće i povrće koje nije u sezoni, onda je ono često iz uvoza (gdje treba obratiti iz koje zemlje proizvod dolazi) ili uzgojeno u plastenicima uz upotrebu nekih bio-tehnologija, poboljšivača rasta i pesticida.

Čak 92% soje na svijetu je GMO

Prema podacima ISAAA (Međunarodne službe za nabavku poljoprivredno-biotehnološke dokumentacije), ali i podacima Evropske Unije, od 2007. godine, kada je svjetska proizvodnja soje bila 58,6% genetski modifikovana (GMO), preko 2010. godine, kada je iznosila 80% posto, do danas – 92% posto ukupne svjetske proizvodnje soje je GMO. Ovaj podatak je prilično jasan. Veoma su male su šanse da ćete baš vi naići na tih 8% soje koja nije GMO.

Izvor: aura.ba