Ko je bila sultanija Hurem?

U zapadnom svijetu Rokselana, na Istoku Haseki Hurem sultanija, osvojila je jednog od najvećih osvajača u istoriji.

Sudeći po nekim izvorima, Hurem je na rođenju dobila ime Aleksandra (ili Anastasija) Lisovska, ali to, kao ni okolnosti pod kojima je napustila svoju zemlju još uvijek nisu utvrđene.

Kada je došla na svijet, u carskoj Rusiji, na teritoriji današnje Ukrajine, 1506. godine, malo je ko mogao da pomisli da će ona jednog dana imati život kakav je imala – nimalo običan, život o kom će se pričati i pisati vijekovima kasnije.

Rođena je u pravoslavnoj porodici, a otac joj je bio sveštenik. Međutim, u trećoj deceniji XVI vijeka, krimski Tatari su je, tokom jednog od uobičajenih napada na teritoriju na kojoj je živjela, zarobili. Pretpostavlja se da je Lisovska najprije odvedena u krimski grad Kafa (današnja Feodosija), mjesto na kom su se nalazile pijace robova, a potom u Konstantinopolj. Ubrzo je izabrana da bude dio Sulejmanovog harema, koji je u tom trenutku činilo 300 robinja.

Nedugo nakon toga, ona je postala Hurem, muslimanka koja je umjela da čita, piše, šije, plete, pjeva, pleše, svira i vlada erotskim vještinama.

Ne samo što je živjela u haremu – Lisovska je privukla pažnju slavnog sultana. Vrlo brzo je postala Haseki sultanija, careva omiljena konkubina. Njen uticaj na Sulejmana ušao je u brojne legende. Kao bijela robinja, već je bila oslobođena teških poslova, a kada se zbližila sa sultanom, njen položaj je postao još povoljniji.

Zbog nje, Sulejman je sve više zapostavljao svoju prvu suprugu Mahidevran.

Godine 1521. donijela je na svijet Mehmeta, naredne kćerku Mihrimah. Dvije godine kasnije, rođen je sin Selim, a 1525. Bajazid. Oko 1531. godine, još jednom je postala majka, kada je rodila dječaka Džehangira, koji zbog toga što se smatrao bogaljem nije mogao da polaže pravo na prijesto.

Hurem je u to vrijeme uveliko bila druga Sulejmanova glavna supruga i imala veoma važnu ulogu u njegovom životu.

Narod ju je, nakon što je čuo legende o događajima u palati, proglasio vješticom i vračarom, dok su Zapadnjaci vjerovali da je Hurem spletkašica koja ne preza ni od koga – čak ni od samog sultana.

Bila je prva robinja koja je postala sultanija, jedina kojoj je nakon rođenja princa dozvoljeno da ostari na dvoru. Da ne pominjemo da je imala i ulogu Sulejmanove savjetnice i osnažila ulogu žene u Osmanlijskom carstvu.

Hurem nije nikada uspjela da pridobije narod ni u jednom trenutku svog života, a podigla je brojne zadužbine: pet džamija, jednu školu, bolnicu itd.

Preminula je 1558. godine, a nakon što je ona umrla, Sulejman nije želio nijednu drugu u svom životu. Naredio je svojim slugama da ga sahrane pored nje – u turbetu pokraj njenog.

Izvor: nationalgeographic.rs