Klimatske promjene i rast nivoa mora: 9 gradova koji bi mogli nestati pod vodom do 2030. godine
Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim nepogodama.
Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša – tonu. Naučnici predviđaju da će dijelovi ovih devet gradova biti pod vodom do 2030. godine.
Miami, SAD
Nivo mora u Miamiju raste uznemirujućom brzinom i ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima. Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Miami će morati da preduzme i konkretnije korake kako bi se spasao od “potonuća”: moraće da ojača svoju bazu i podigne određene strukture iznad nivoa vode.
Bangkok, Tajland
Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra – brže nego drugi slični gradovi na obalama. Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu gradova koji će doživjeti velike posljedice globalnog zagrijavanja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.
Amsterdam, Holandija
Holandski stručnjaci za pitanja prevencija poplava su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže dalje od infrastrukture i stanovništva. Uprkos tome prisiljeni su pomno pratiti i nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.
Basra, Irak
Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat el-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.
Georgetown, Gvajana
Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti zbog posljedica globalnog zagrijavanja, Karibi se nalaze na vrhu popisa. Najviše se govori o glavnom gradu Gvajane koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Georgetown se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi centralna područja grada držali dalje od velike štete.
Ho Ši Min, Vijetnam
Poplave prijete i Ho Ši Minu
Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga, a naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogla završiti pod vodom i prije 2030. godine.
Kolkata, Indija
Svake godine Kolkata tone sve više
Glavnom gradu indijske države prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.
New Orleans, SAD
Poplave su česte u New Orleansu
New Orleans, zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom, tone jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA-ina studija iz 2016. godine otkrila je da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka.
New Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora; stotinak godina kasnije pet posto njegove površine je bilo potopljeno, dok je taj broj danas narastao na 50 posto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.
Venecija, Italija
Skulptura gigantskih ruku koje pridržavaju fasadu hotela Ca’Sagredo u Veneciji i upozoravaju na zastrašujuće klimatske promjene
Predivna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 posto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine, a štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalska erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad načinio nekoliko važnih koraka – uključujući i projekat podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.
Izvor: punkufer.dnevnik.hr
