KATARINA VELIKA: Zanimljivosti o jednoj od najmoćnijih žena u istoriji
Katarina II nije bila Ruskinja, niti joj je pravo ime bilo Katarina
Žena koja je najduže vladala Rusijom, koju istorija pamti kao Katarinu Veliku, zapravo je bila kćerka pruskog princa. Rođena je 1729. godine kao Sophie Friederike Auguste von Anhalt-Zerbst u Szczecinu u današnjoj Poljskoj i uživala odlične izglede za brak zahvaljujući dobroj krvnoj liniji njene majke. Kad je imala samo 15 godina, dobila je poziv od ruske carice Jelisavete I Petrovne koja je preuzela ruski prijesto samo tri godine ranije. Neudata i bez djece, Jelisaveta je izabrala svog nećaka Petra da bude njen nasljednik i odlučila je da mu pronađe nevjestu. Mlada pruska kneginja, koju je njena ambiciozna majka dobro obučila, ostavila je pozitivan utisak na caricu Jelisavetu, a svadbena ceremonija održana je 21. avgusta 1745. godine, nakon što je mlada primila pravoslavlje i dobila ime Katarina.
Katarinin najstariji sin i nasljednik bio je najvjerovatnije vanbračno dijete
Katarina i njen suprug Petar Fjodorovič imali su trnovit brak od samog početka. Iako je mlada pruska princeza dovedena da rodi nasljednika, osam godina braka prošlo je bez potomstva. Neki istoričari vjeruju da Petar nije bio sposoban da konzumira brak, dok drugi smatraju da je bio neplodan što je dovelo do nezadovoljstva u braku i vanbračnih veza oba supružnika. Katarina je bila u vezi sa ruskim oficirom Sergejem Saltikovim za kojeg se vjeruje da je pravi otac Katarininog nasljednika Pavla kog je rodila 1754. godine, međutim, postoje sumnje da Petar nije otac nijednog od četvoro djece koje je njegova supruga rodila.
Katarina Velika na dan vjenčanja
Zbacila je muža sa prijestola i tako postala carica
Jelisaveta Petrovna preminula je u januaru 1762. godine, a na prijesto je došao Petar III i Katarina kao njegova supruga. Kako bi ostavio svoj pečat, Petar je ubrzo okončao rat između Rusije i Pruske, vrativši ovoj zemlji prethodno osvojene teritorije, što je bilo veoma nepopularno među ruskom vojskom. Program reformi otežao je inako težak položaj kmetova, a sve je to uticalo i na Katarinu koja se plašila Petrovih daljih planova. Kako je tenzija rasla, rasli su i planovi za Petrovo zbacivanje sa trona. Nakon što je zavjera otkrivena u julu 1762. godine, Katarina je brzo djelovala i dobivši podršku najmoćnijeg vojnog puka organizovala hapšenje svog supruga. Samo šest mjeseci nakon što je postao car, Petar je abdicirao, a Katarina proglašena za jedinog vladara Rusije. Ubrzo nakon hapšenja, Petar III je ubijen u tamnici.
Tokom svoje vladavine suočila se sa brojnim ustancima
Od raznih ustanaka koji su prijetili vladavini Katarine Velike, najopasniji je bio 1773. godine kad se grupa naoružanih kozaka i seljaka na čelu sa Jemeljanom Pugačovim pobunila protiv teških socio-ekonomskih uslova najniže klase u Rusiji – kmetova. Pugačov, bivši oficir vojske, tvrdio je da je on svrgnuti Petar III za kog se vjerovalo da je ubijen i da je kao takav zakoniti nasljednik ruskog prijestola. U roku od godinu dana, Pugačov je pridobio brojne pristalice i zauzeo veliki dio teritorije, uključujući i grad Kazan, a Katarina, koja na početku nije bila zabrinuta zbog pobune, ubrzo je odgovorila velikom silom. Suočeni sa jačinom ruske vojske, pristalice su ubrzo napustile Pugačova, a on je zarobljen i javno pogubljen u januaru 1775.
Ljubavnici Katarine Velike uživali su velike pogodnosti
Poznato je da je Katarina bila odana svojim ljubavnicima, dok je veza trajala, ali i kad se završila. Nakon rastanka bili su u dobrim odnosima, a ona im je darovala titule, zemlju, palate, pa čak i ljude – jednom bivšem ljubavniku poklonila je više od 1.000 sluga. Međutim, vjerovatno niko nije uživao u pogodnostima koje je nosila romantična veza sa Katarinom Velikom kao Stanislav Ponjatovski, član poljskog plemstva i otac jednog njenog djeteta. Godine 1763. dugo nakon što se njihova veza završila i samo godinu dana otkako je postala carica, Katarina je uspješno vojno i novčano pomagala Ponjatovskom u njegovoj namjeri da postane kralj Poljske. Međutim, novi kralj, za kog je carica vjerovala da će biti marioneta u korist interesa Rusije, otpočeo je niz reformi namijenjenih jačanju nezavisnosti svoje zemlje. Katarini se ovo nije dopalo pa je pokušala da natjera Ponjatovskog da abdicira kako bi rasturila i oslabila novoformiranu Državnu zajednicu Poljske i Litvanije, što je dovelo do loših odnosa između dva bivša ljubavnika.
Pavle Petrovič kao dijete
Katarina je bila prosvijećena vladarka
Iako je malo uradila da bi olakšala patnje svojih ljudi, mnogi istoričari dijele mišljenje da je Katarina II Aleksejevna bila jedan od najprosvijećenijih evropskih vladara. Ona je napisala brojne knjige, pamflete i ostali edukativni materijal u cilju poboljšanja obrazovnog sistema Rusije, a čak se oprobala i u komponovanju opere. Takođe je održavala doživotnu prepisku sa francuskim filozofom Volterom i mnogim istaknutim umovima tog vremena, stvarajući jednu od najimpresivnijih i najvećih umetničkih kolekcija na svijetu koja se nalazi u nekadašnjem Zimskom dvorcu u St. Peterburgu, a danas domu slavnog muzeja Ermitaž.
Petar III Fjodorovič
Suprotno popularnom mitu, Katarina Velika umrla je prilično tihom smrću
Imajući u vidu caričinu šokantnu reputaciju, ne iznenađuje činjenica da ju je ogovaranje pratilo gdje god je otišla, pa čak i u grob. Poslije njene smrti 17. novembra 1796., njeni neprijatelji počeli su da šire razne glasine o Katarininim posljednjim danima. Neki su tvrdili da je svemoćna vladarka preminula dok je bila u toaletu, drugi su pak otišli toliko daleko da su raširili glasine da je uzrok njene smrti bilo polno opštenje sa konjem. Iako su se njeni neprijatelji nadali skandaloznom kraju ove vladarke, jedina istina je da je Katarina pretrpila moždani udar i umrla mirno u svom krevetu.
Izvor: kafenisanje.rs
