Kako je nastala legenda o vampirima i vampirizmu?
Sam izraz vampir potiče upravo s ovih prostora, a prva svjedočenja nalazimo već u zapisima cara Stefana Dušana iz 1342. godine, koji je svojim sveštenicima zabranio sudjelovanje u iskopavanju i spaljivanju leševa, za koje se pretpostavljalo da imaju magične moći …
Legende o njima postoje i na našem području. Natprirodna bića koja se hrane ljudskom krvlju i koja su osuđena na besmrtnost i vječno tumaranje svijetom, kroz istoriju su zaokupljala maštu ljudi te mnogima tjerala strah u kosti.
Sam izraz vampir potiče upravo s ovih prostora, a prva svjedočenja nalazimo već u zapisima cara Stefana Dušana iz 1342. godine, koji je svojim sveštenicima zabranio sudjelovanje u iskopavanju i spaljivanju leševa, za koje se pretpostavljalo da imaju magične moći.
Uskoro će za vampire saznati i cijela Evropa, a sve zahvaljujući izvještaju jednog doktora, koji je pisao u Beč kako je u selu Medveđe stanovnike uznemiravao vampir Arnaut Pavle. Taj događaj dogodio se oko 1720. godine, a sam Arnaut (negdje ga nazivaju i Arnont) tvrdio je da se susreo s vampirom. Ubrzo nakon što je bližnjima povjerio svoju priču, tragično je preminuo, ali nakon nekog vremena mještani su ga zatekli kako luta selom. Pozvane su vlasti, koje su naredile otvaranje groba te zabijanje kolca u srce nesretnom Arnautu, pri čemu je on, ako je vjerovati legendi, ispustio stravičan krik.
Vijest koja je tako uznemirila stanovnike Evrope govorila je i o drugim slučajevima ubistva na tom području, a osumnjičenim vampirima, među kojima je bila i desetogodišnja djevojčica, bila je namijenjena ista sudbina kao i Arnautu.
Nakon toga, riječ vampir počela se upotrebljavati kako bi se opisala ova natprirodna bića, a 1732. godine novine London Journal objavile su članak o navodnoj vampirskoj epidemiji na području oko Beograda.
Legende o vampirima nisu zaobišle ni Hrvatsku, gdje je poznato zanimljivo vjerovanje u kršnike, koje nalazimo u Dalmaciji. Prema njemu, kršnici su ljudi koji su predodređeni za borbu protiv vampira, a svoju snagu duguju tome što su rođeni za vrijeme nekih izvanrednih okolnosti, kao što je npr. jako nevrijeme.
Najpoznatiji vampir na svijetu je naravno grof Drakula. Mit o njemu utemeljen je na stvarnoj istorijskoj ličnosti, grofu Vladu III. Tepešu, koji je vladao područjem današnje Rumunije u 15. vijeku. Bio je poznat po iznuzetnoj okrutnosti jer je svoje poražene neprijatelje nabijao na kolac. Nadimkom Drakula, nazvan je prema svom ocu, kojeg je 1431. godine ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški primio u viteški Red Zmaja, a tim činom dobio je i nadimak Zmaj (rum. Drakula), kojeg je nakon njegove smrti naslijedio Vlad.
Strašan i nemilosrdan, Vlad je prema nekim podacima dao pobiti oko 30.000 stanovnika Vlaške i Transilvanije. Njega samog čekao je takođe stravičan kraj, poginuo je u zasjedi i to od ruke vlastitih vojnika, koji su ga zamijenili za turskog vojskovođu. Njegovo osakaćeno tijelo zakopano je ispod oltara u crkvi samostana na ostrvu Snagov. Kada su 1930. godine arheolozi otvorili njegovu grobnicu, tijelo ipak nisu tamo zatekli. Čuvena je grobnica naime bila prazna.
Sve u svemu, izgleda kao da su vampiri već odavno prisutni među nama. Ljudi su naime još od davnih vremena bili zainteresovani za sve što je na neki način vezano za život poslije smrti, a pod time se misli i na strašna bića koja bi progonila obične smrtnike, osuđujući ih na vječno prokletstvo. Ona su tako prisutna i u mnogim mitovima starih civilizacija, a u modernim vremenima dobila su neki sasvim novi oblik te nam kroz razne priče i dalje služe kao izvor fascinacije i zanimanja.
Izvor: teen385.dnevnik.hr
