Jugosloven koji nije htio biti prvi stranac u NBA ligi: “Na sve sam ponude odgovarao na isti način!”

Jedna od najvećih misterija bio je prelazak Ćosića na momronsku vjeru dok je živio u američkoj saveznoj državi Utah.

Velikan hrvatske i jugoslovenske košarke Krešimir Ćosić umro je od posljedica zloćudne bolesti 25.05.1995. u svojoj 47. godini. Rođen u Zagrebu, neraskidivo je vezan uz uspjehe zadarske košarke, kasnije i Cibone, neizostavni član reprezentacije koja je 70-ih godina bila najbolja na svijetu, a 1980. postala olimpijski pobjednik u Moskvi.

Krešimir Ćosić karijeru je počeo 1964. godine u Zadru, gdje je s istoimenom ekipom pet puta osvajao nacionalno prvenstvo. Nakon osvajanja srebrne medalje na Olimpijskim igrama u Ciudad de Mexicu, Ćosić odlazi studirati na američki univerzitet Brigham Young u Provu. Ondje je s ekipom BYU dvaput osvojio naslov prvaka u Western Athletic Conference (WAC) univerzitetske košarkaške lige, srušio rekorde univerziteta u broju koševa i skokova te je izabran u nacionalnu All Star ekipu.

Odbio NBA ponude

Odbivši ponude profesionalnih NBA ekipa L.A. Lakersa i Carolina Cougarsa Ćosić se, nakon petogodišnjeg boravka u Sjedinjenim Državama, 1973. godine vraća u Zadar. Nakon tri sezone odlazi u ljubljansku Brest Olimpiju, a zatim u italijanski Virtus iz Bologne, s kojim dva puta osvaja italijansko prvenstvo.

Nakon Bologne, Ćosić se 1980. godine vraća u Hrvatsku, u zagrebačku Cibonu s kojom je osvojio Kup pobjednika kupova 1982. Godinu dana kasnije prestaje s aktivnim igranjem košarke. Nakon toga, bio je selektor reprezentacije koja je osvojila bronzane medalje na Svjetskom prvenstvu u Španiji 1986. godine i Evropskom prvenstvu 1987. u Grčkoj, promovirajući u sastavu mlade igrače, poput Tonija Kukoča i Dina Rađe.

Nedavno je objavljena autobiografija u kojoj je sam Ćosić objasnio zbog čega je odbio igrati u NBA ligi. Ćosića je, naime, “draftovao” Portland, ali on nije htio da novac određuje gdje će igrati košarku.

“Da sam to prihvatio, postao bih prvi stranac koji nastupa u NBA ligi, no budući da me profesionalna košarka nije zanimala odlučio sam ostati na fakultetu i završiti studije. Zamisli, potpišem ugovor, kupim ranč, oženim se, zaradim novac, dobijem djecu Johna i Juliettu … a ako ću po mormonskom, onda bih ih imao sedam do trinaest … pa onda moram kupiti još veću kuću i preseliti se na vrh neke planine. Na sve ponude profesionalaca odgovarao sam na isti način – sve sam odbio. Nisam mogao prihvatiti da isključivo novac upravlja mojim životom i bićem. Nisam se htio podrediti košarci i da samo budem košarkaš. Bilo mi je jasno da je život mnogo širi, a da je čar igra u pravom, a ne kupljenom takmičenju. Tako sam rano odlučio da mi novac i slava ne smiju značiti ništa. Igram, živim i u tome ću uspjeti”, napisao je Ćosić u svojoj biografiji.

Jedna od najvećih misterija bio je prelazak Ćosića na momronsku vjeru dok je živio u američkoj saveznoj državi Utah. Ćosić zbog toga nije najbolje prihvaćen u nekim krugovima u Jugoslaviji, gdje javno isticanje religioznosti nije bilo poželjno.

“Mormoni su dosljedni u samosavladavanju, a žive u čvrstim, homogenim porodicama s mnogo djece. Odbijanje droge, alkohola, cigareta, kafe pa čak i čaja, kao i visoki stepen higijene i smisao za organizaciju društvenog, proizvodnog, prosvjetnog i sportskog života učinio ih je otpornim na mnoga zla društva. Smirenost koja je zračila s njihovih lica i disciplinovanost na koju sam nailazio na svakom koraku pokrenuli su u meni, dotad sklonom svojeglavosti i pomalo anarhičnom avanturizmu, pa i drskoj prkosnosti i silovitosti, niz pitanja”, napisao je Ćosić.

Osvojio 14 odličja s velikih takmičenja

Ćosić je kao igrač osvojio 14 odličja sa svjetskih i evropskih prvenstava te Olimpijskih igara, što uključuje dva zlatna odličja sa SP-a, tri s EP-a i olimpijsko zlato s Igara u Moskvi 1980. Sedam godina zaredom je biran u prvu petorku Evrope, dugo godina važeći za najboljeg evropskog igrača na poziciji centra.

Prvi je Hrvat uvršten u Kuću slavnih u Springfieldu, 1996. godine. Nakon njega, tu čast dobili su Dražen Petrović i Mirko Novosel, Dino Rađa te Toni Kukoč koji je ušao 2021. godine.

U Hrvatskoj se nacionalno kup-takmičenje zove Kup Krešimira Ćosića, dok je Trg sportova u Zagrebu preimenovan u trg Krešimira Ćosića. Njegovo ime nosi i zadarska dvorana na Višnjiku.

Izvor: net.hr