Jezivo: Zadnji trenuci prije smrti uhvaćeni kamerom
Ove fotografije predstavljaju trenutak u kojem se promijenilo sve – i kao takve posve drugačiji uvid u događaje
Fotografija je uhvaćeni trenutak u vremenu, a značaj sljedećih fotografija nije u bilježenju lijepih trenutaka, već tragedije koja je uslijedila,
1. U susret katastrofi
Irski jezuitski sveštenik je 14. aprila 1912. svojim objektivom uhvatio posljednju poznatu fotografiju broda RMS Titanic kako plovi okeanom.
Tri dana kasnije, 1514 ljudi će umrijeti i brod će završiti na dnu Sjevernog Atlantika nakon udara u ledenu santu. Sveštenik Brown je bio na Titanicu od prve etape njegovog prvog putovanja iz britanskog Southhamptona. Gotovo je ostao na brodu do tragedije nakon što mu je par milionera s kojima se sprijateljio ponudio kartu za daljnje krstarenje. U telegramu je tražio dopuštenje svog nadređenog za duži dopust, no odbijen je s jednostavnim riječima “Silazi s tog broda”.
2. Izgubljena divljina
Fotograf Alfred A. Hart ulovio je simboličan kraj ere Indijanaca i njihove borbe s američkom zapadnom ekspanzijom. Slika snimljena 700 kilometara dalje od kalifornijskog Sacramenta otkriva gotovo završenu Trans-kontinentalnu željeznicu … Na njoj se nalazi i neimenovani Indijanac koji posmatra zauvijek promijenjeni krajolik s vrha brda u Sierra Nevada planinama.
Indijanci su “željeznog konja”, kako su nazivali željeznicu, vidjeli kao prijetnju svom postojanju i kršenje sporazuma koji su imali s SAD-om. Pokušali su i spriječiti izgradnju željeznice, no firme zadužene za to puškama su slomili njihov otpor. Pojačali su sigurnost, a vozovi su služili kao platforme za ubijanje milion bizona na koje su se Indijaci oslanjali kao primarni izvor hrane.
3. Terra Nova
U januaru 1911., britanski istraživač Robert Falcon Scott iskrcao se iz svog broda Terra Nova na Cape Evansu u Antarktici. Pripremao se postati prvi čovjek koji će dosegnuti Južni pol. S njim je putovao i fotograf Herbert Ponting, a on je uspio uhvatiti jezivu fotografiju Scootovog broda s jednog ledenjaka.
Na njoj se čini kako led guta Terra Novu, predskazujući ledenu propast koja očekuje Scotta i njegovu ekipu. Scott je naposljetku uspio doći do Južnog pola 17. januara 1912., samo kako bi otkrio da je do njega došao i pretekao ga Norvežanin Roald Amundsen mjesec dana ranije. Jedna posljednja fotografija Scotta i njegovih ljudi nastala je na samom polu, a nakon nje ponestalo im je namirnica te su nestali u snježnoj mećavi na svom putu natrag do baze.
4. Napušten grad
Grad Inka Machu Picchu izgrađen je kao imanje vladara Pachacutija oko 1450. godine, a napušten je oko sto godina kasnije nakon španskih osvajanja. Ruševine grada otkrivene su tek 1911., a grad je zarastao u vegetaciji, a za to je otkriće bio zaslužan američki istoričar Hiram Bingham. Isprva je grad pogrešno identifikovao kao Vilicabamba Viejo, posljednji grad carstva Inka, a bilo je potrebno četiri mjeseca kopati i čistiti lokaciju da ona izroni ispod slojeva zarastanja i zemlje. Prije rekonstrukcije Machu Picchua, Bingham je slikao posljednju fotografiju grada u svom prirodnom stanju.
Ruševine ispod vrha Huayna Picchua su jedan od rijetkih primjeraka civilizijacije Inka koji su ostali nedodirnuti od strane španskih osvajača.
5. Vancouver! Vancouver!
David Alexander Johnston bio je vulkanolog stacioniran na planini Sveta Helena tokom njene eksplozivne erupcije 18. maja 1980. Johnston je tog dana pristao zamijeniti drugog kolegu naučnika na dežurstvu te se nalazio na lokaciji Coldwater II, oko 9.6 kilometara sjeverno od planine. Na dan 17. maja Johnston je testirao plinove koji su izlazili iz jama, a student Harry Glicken snimio je i njegovu posljednju fotografiju nekoliko sati prije erupcije.
Johnston je bio sam na lokaciji kad je gomila lave prekrila planinu i okolicu brzinom gotovo bržom od zvuka. Prije svoje smrti, Johnston je radiom rekao suradnicima: “Vancouver! Vancouver! To je to!”
Izvor: express.24sata.hr