ISTORIJSKO MJESTO I NAJVEĆA LUKA: Ovaj grad na Sredozemlju bi mogao nestati pod morem i to već za 30 godina
Čak i u najboljem slučaju, Sredozemno more će se podići bar za 50 centimetara do 2050., po drugim egipatskim i UN-ovim istraživanjima
Drugi najveći egipatski grad i i najveća luka Aleksandrija za nekoliko bi decenija mogla nestati pod morem.
Čak i po najboljem UN-ovom scenariju, trećina grada koji je na delti Nila osnovao Aleksandar Veliki bit će pod vodom ili nenastanjiva do 2050.
Milion i po stanovnika od njih šest miliona morat će napustiti svoje domove. Njene drevne ruševine i istorijski spomenici takođe su u velikoj opasnosti od Sredozemnog mora. Već su stotine stanovnika morale napustiti stanove koje su potkopale poplave 2015. i 2020. godine. Svake godine grad tone za više od tri milimetra zbog brana na Nilu koje zadržavaju riječni mulj koji je nekad učvršćivao tlo te vađenja plina iz podmorja. Istovremeno razina mora raste zbog globalnog zagrijavanja.
Sredozemno more bi se moglo podići za jedan metar u roku od tri decenije, po najgorim predviđanjima UN-ovog panela za klimu IPCC.
To bi poplavilo “trećinu jako produktivnog poljoprivrednog zemljišta u delti Nila” kao i “gradove od istorijske važnosti kao što je Aleksandrija”, dodaje se.
Nestati bi mogla trećina grada
UN-ovi stručnjaci kažu da će se razina Sredozemnog mora podići brže od gotovo svih mora na svijetu.
Čak i u najboljem slučaju, Sredozemno more će se podići za 50 centimetara do 2050., po drugim egipatskim i UN-ovim istraživanjima.
Aleksandrija bi tada bila poplavljena 30 posto, četvrtina stanovnika morala bi se preseliti, a 195.000 bi izgubilo posao.
Takva katastrofa imat će dramatične posljedice za 104 miliona stanovnika Egipta jer se u Aleksandriji nalazi i najveća luka u zemlji i jedno je od glavnih privrednih središta, rekao je Kader.
Izgubljena u valovima
Ta prijetnja nanijela je velik udarac imidžu grada koji voli slaviti svoje kozmopolitsko zlatno doba s početka 20. vijeka s art deco kafićima i elegantnim avenijama sa zgradama u pariškom stilu.
Ugroženo istorijsko nasljeđe
Bogato i drevno istorijsko nasljeđe Aleksandrije posebno je ranjivo. Najviše izložena je mamlučka tvrđava Qaitbay iz 15. vijeka sagrađena na zemljištu na kojem se nekad nalazio poznati svjetionik, jedan od sedam čuda antičkog svijeta.
Budući da je konstantno pod udarom talasa, postavljen je lukobran od 5.000 velikih betonskih blokova da je štiti.
Još više ih štiti šetalište uz more iz 19. vijeka.
Uništavanje i obnova nisu ništa novo za grad koji je nekad bio dom Aleksandrijske biblioteke, najvećeg svjetskog hrama znanja koji su slučajno spalili vojnici Julija Cezara.
Izvor: net.hr
