‘DVORANA ISTORIJE’: Da li se ispod Sfinge stvarno nalazi dvorana koja krije najvažnije spise civilizacije?

Neki stari istorijski ali i ezoterijski izvori izvještavaju o jednom zaboravljenom arhivu napunjenom znanjem drevnih predaka, čiji značaj i vrijednost premašuju basnoslovno bogatstvo Tutankamonove grobnice.

Izvještaji govore o jednoj odaji koja se navodno nalazi ispod Sfinge ili Velike piramide kod Gize. Tu se navodno krije zaostavština jedne visokorazvijene kulture koja je bila starija od egipatske.

Jedan izvor iz egipatske prošlosti, takozvani ‘Zidarski tekstovi’, daje nam važne informacije o mogućoj lokaciji Dvorane istorije. ‘Zidarski tekstovi’ pronadeni su među zapisima na unutrašnjem bedemu Horusovog hrama u Edfuu, u srcu južnog Egipta.

Oni se dovode u vezu sa nizom rukopisa koji su u međuvremenu nestali, a bili su dio zbirke pod imenom ‘Sveta knjiga hramova’. Tu su bile informacije o nastanku i izgledu svih važnijih svetilišta duž cijelog Nila.

Rukopisi se pozivaju na jednu grupu nepoznatih bića pod imenom Šebtivi koja su bila povezana sa Totom, egipatskim bogom mudrosti. Po kazivanju ‘Zidarskih tekstova’, Svete knjige i Znamenja moći smješteni su u jednu odaju koju su Šebtivi potom zapečatili i tako je, sem za stražare, ostala sakrivena od ostatka svijeta. To mjesto kasnije je nazvano ‘Mjesto prijestola za dušu’ i tu su se izvodili samo najviši sveti obredi.

U jednom drugom egipatskom tekstu, poznatom pod imenom ‘Vestkarpapirus’, koji je izmedu ostalog omogućio tačno datiranje četvrte dinastije, nalazimo i priču o tajanstvenom mudracu po imenu Djeda, koji je, sem sposobnosti za izvršavanje magičnih junačkih djela, posjedovao i određene informacije ‘o tajnim komorama sa Totovim knjigama’.

U toj priči, Djeda daje faraonu Kufuu – Keopsu uputstva gdje bi mogao da pronađe određene ključeve kojima bi jednoga dana ponovo otvorio te tajne komore: ‘U gradu Ani (Heliopolis) postoji jedan hram po imenu Kuća-Sapti (ovdje se misli na petog faraona Prve dinastije, koji je vladao oko 3.000 godina prije nove ere). U tom hramu postoji biblioteka u kojoj se čuvaju inventarski rukopisi u obliku smotuljaka. Zidovi te prostorije sačinjeni su od blokova pješčara. Iza jednog od tih blokova postoji skrovište u kojem se nalazi jedan sanduk od kremenca, a u njemu leže IPVT-pečati, to jest, tajanstveni ključevi, koji će ponovo otvoriti skrivene Totove komore’.

Kada je Kufu (Keops) zamolio Djedu da mu pribavi te ključeve, mudrac mu je odgovorio kako on nije u moći da to učini, ali je zato prorekao da ce ključeve jednoga dana pronaći jedan od trojice sinova Rad-dedet supruge visokog sveštenika u Heliopolisu. Još je rekao da će sinovi biti rođeni 15. dana u mjesecu tubi (oktobar-novembar).

Ispostavilo se da su ta tri brata bila tri prva faraona Pete dinastije. Međutim, imajući u vidu višeslojnu simboliku egipatske literature, moguće je da sve ovo ima skriveno značenje, i da su ta tri brata u stvari oni koji će jednoga dana pronaći i otvoriti Dvoranu istorije. Inače, veliki dio starog grada Heliopolisa i dalje leži neistražen ispod rastućih predgrađa Kaira. Tajna Saptijevog hrama možda još čeka da bude otkrivena.

Zecharia Sitchin, američki orijentalista, citira nam jednu himnu iz XVIII dinastije koja govori o tome kako je bog Amon, onog trenutka kad je stupio pod svodove koji se nalaze ispod Sfinge, preuzeo zadatke nebeske Harakti (Sfinge), ‘srce njegovo mudrost dosegnu, riječi njegove moćne postadoše’.

Grčki istoričar Herodot na kraju svog izvještaja o posjeti Egiptu 443. godine prije nove ere, piše da se ‘ispod piramida i Sfinge prostire veliki lavirint koji vodi u podzemni svijet …’

Rimljanin Marcelinus pisao je u četvrtom vijeku da su ‘adepti’ (oni koji su posvećeni) ispod piramide uz veliki napor izgradili lavirint podzemnih hodnika i odaja, jer su znali da Potop dolazi i da ce uništiti znanje o svetim ceremonijama.

Marcelinusov savremenik, Jamblihus, napisao je jedan sastav o egipatskim misterijama u kojem izvještava i o jednom svetom ritualu koji je bio povezan sa Sfingom: ‘Na jednom tajnom mjestu izmedu šapa Sfinge nalaze se jedna bronzana vrata koja se skrivenom polugom mogu otvoriti. Kroz ta vrata mladi sveštenici ulaze u jednu okruglu prostoriju, u kojoj moraju da prođu određene provjere prije nego što mogu biti primljeni u krug posvećenih’.

Slično tvrdi i koptski hroničar Al Masudi: ‘Čovjek stupa kroz piramidu kroz jedan podzemni hodnik dužine od preko 100 kubita (1 kubit=0.44 metara) – svaka piramida ima jedan takav prilaz’.

Nešto kasnije, srednjovjekovni arapski hroničar Firouzabad izvještava kako su odaje ispod Sfinge izgrađene u isto vrijeme kao i one ispod Velike piramide: ‘Veliku piramidu sagradio je Idriz (Tot, Enoh, Hermes), da bi cjelokupno sakupljeno znanje zaštitio od najavljenog uništenja. I ostali visoki sveštenici sačuvali su svoje zabilješke iz medicine, magije i talismana’.

Ibn Ad Alokim, koji je zabilježio priču o snu kralja Salouka o Potopu i njegovoj naredbi da se izgrade piramide, pominje i jednu dvoranu u blizini piramida koja je napunjena svim mogućim dokumentima o matematici, astronomiji i fizici: ‘… I oni izgradiše jedan podzemni svod. Kamen je iz Etiopije donesen, olovom i željezom spojen. Nakon završetka, dvorana je presvučena obojenim mermerom, a kralj Salouk priredio je slavlje u kojem su učestvovali svi žitelji kraljevstva’.

I judejski istoričar Josif Flavije bilježi kako je Enoh izgradio jedan podzemni hram koji se sastojao od devet svodova izgrađenih jedan iznad drugog. Manly P. Hall iznosi da kod slobodnih zidara postoji jedno proročanstvo koje kaže da će jednog dana ta tajna dvorana biti otkrivena od strane jednog ‘Posvećenog’.

Prije dvjesta godina za svetu geometriju Velike piramide interesovao se i Isaac Newton. Vjerovao je da se u njenoj unutrašnjosti nalazi lavirint od tunela i komora, koji je, po njemu, predstavljao ‘proročanski kalendar od kamena’. Od tada pa do dana današnjeg cijela jedna legija neučnika trudi se da dešifruje kamena proročanstva Piramida.

Edgar Cayce (1877-1945), najčuveniji američki vidovnjak, opisujući u svojim vizijama vrijeme kada je podignuta Velika piramida (prije 12 hiljada godina) pominje i preduzimanje mjera za očuvanje Knjiga znanja. Cayce je, gledano iz pravca Sfinge, tačno odredio gdje je smještena ‘Dvorana istorije’. Vidio je više ulaza izmedu Sfinge i Nila, prema istoku, gdje se sunce iznad vode uzdiže, a granica između svjetla i sjenke nalazi se izmedu šapa Sfinge. I francuski najčuveniji prorok Nostradamus ostavio je nekoliko redova stihova u kojima se, kada budu do kraja dešifrovani, vjerovatno kriju dragocjeni podaci o ‘Dvorani istorije’ koju pijesak i monumentalni kameni spomenici starog Egipta ljubomorno čuvaju.

Evo jednog kratkog dešifrovanog primjera: ‘Oni će otkriti skrivenu topografiju zemlje (u Gizi). Urne u građevinama (piramide), koje mudrost sadrže, biće otvorene. Njihov sadržaj unaprijediće shvatanje svete filozofije, bijelo umjesto crnog, lažnost razotkriti, mudrosti nove zamjeniće tradicije stare, koje su vrijednost svoju izgubile’.

Većina konzervativnih egiptologa smatra da je ‘Dvorana istorije’ samo jedna legenda, jer se njeno postojanje jednostavno ne uklapa u trenutno prihvatljiv model razmišljanja.

Međutim, priče o ‘Dvorani istorije’ dokumentovane su već hiljadama godina. Podudarnost njenih opisa i vjerodostojnost mnogih izvora govore nam da puno toga ipak odgovara istini.

Možda ćemo se već uskoro, ako se predskazanja ostvare, pridružiti mišljenju egiptologa Geralda Masseya koji piše: ‘Jednog dana otkrićemo da mitovi sadrže istinu, a da je ono što smo do sada smatrali za istoriju – samo mit, koji smo mi sami izmislili’.

Ponovno otkriće ‘Dvorane istorije’ bez sumnje će u potpunosti izmijeniti naš pogled na prošlost, a istovremeno i naša budućnost će iz osnove biti drugačija. Uz to, možda će se zbog toga promijeniti čak i naše shvatanje o vremenu kao veličini.

Izvor: bwmistery.blogspot.com/pozitivno.ba