DNK drevnog Feničanina pokazuje evropsko porijeklo
Iako su bili jedna od najmoćnijih civilizacija antike, s uporištima na području današnjeg Libanona i Tunisa, o Feničanima se, uz arheološke nalaze, ponajviše zna iz počesto neobjektivnih rimskih i grčkih izvora.
Poznati kao vrsni trgovci i pomorci, Feničani su u razdoblju od 1.500 godine p.n.e. do 300 godine p.n.e. bili jedna od dominantnih sila na području Mediterana, utemeljivši poznate feničke gradove Tir, Sidon i Biblos na Bliskom istoku, a isto tako i slavnu Kartagu u sjevernoj Africi, koja je u doba Punskih ratova zaprijetila čak i samom Rimu.
Međutim, sve do danas postoje nedoumice ko su bili Feničani i otkuda su došli. I dok se u modernoj historiografiji smatra kako su navedeni potekli s Bliskog istoka, nedavno genetičko istraživanje provedeno na posmrtnim ostacima mladog Feničanina iz Kartage, koji je preminuo prije 2.500 godina baca novo svijetlo na moguće porijeklo ovog naroda Starog vijeka.
Otkriveno je kako je dotični pripadao prastaroj evropskoj haplogrupi U5b2c1, koja je ovime prvi put pronađena na području sjeverne Afrike. “U5b2c1 je jedna od najstarijih haplogrupa u Evropi, povezana s lovcima sakupljačima. U današnjoj je populaciji navedena izuzetno rijetka, s udjelom manjim od 1%”, otkrila prof. Lisa Matisoo-Smith s novozelandskog University of Otago, ujedno koautorica istraživanja.
Rekonstrukcija izgleda mladog Feničanina, prozvanog “mladić iz Birse”, a po tvrđavi gdje je pokopan. Podsjetimo, riječ je o monumentalnom zadnju koje je dominiralo nad Kartagom, a porušeno je u Trećem punskom ratu
Analizirajući DNK drugih prastarih populacija koje su živjele na području Evrope, spomenuta haplogrupa pronađena je kod dvije grupe lovaca sakupljača, koje su živjele na sjeverozapadu Španije, u blizini područja gdje danas žive Baski, kao jedna od najstarijih evropskih populacija. Štaviše, smatra se kako je haplogrupa U5b2c1 zajednička svim lovcima sakupljačima koji su živjeli u Evropi.
Razlog zbog čega je dotična haplogrupa danas rijetka, prema svemu sudeći, leži u činjenici što su poljodjelci s Bliskog istoka, koji su kontinuirano naseljavali evropski prostor, potiskivali lovce sakupljače, koji su svoje posljednje utočište našli na Iberskom poluostrvu. Analiza mitohondrijske DNK upućuje na to kako su preci mladog Feničanina na prostor sjeverne Afrike vjerovatno došli s područja današnjeg Portugala.
“I dok je val poljodjelaca s Bliskog istoka uglavnom zamijenio ove lovce sakupljače, neki od njih su možda preživjeli na području Iberskog poluostrva i ostrva u blizini, da bi se potom preselili u heterogenu populaciju Kartage u sjevernoj Africi, i to putem feničkih i punskih trgovinskih ruta”, konstatovala je prof. Matisoo-Smith, uputivši nas time na vjerovatan zaključak kako su Feničani s područja Kartage bili kombinacija bliskoistočnih i iberskih uticaja.
Izvor: znanost.geek.hr
