ČERNOBILJSKI DOSIJE KGB-a: Nakon više od tri decenije objavljeni NEPOZNATI PODACI o nesreći

Arhiva Službe bezbjednosti Ukrajine i Ukrajinski institut za nacionalno sjećanje skinuli su oznaku tajnosti sa dokumenata o izgradnji nuklearne elektrane u Černobilju i nesreći koja se tamo dogodila.

Institucije se pozivaju na objavljenu drugu knjigu zbornika “Černobiljski dosije KGB-a. Od izgradnje do nesreće“. Ona uključuje dokumenta koja obuhvataju period od 1970. do novembra 1986. godine. U knjizi je predstavljeno 229 dokumenata, a veliki dio njih je objavljen prvi put.

Kako se navodi u dokumentima, incidenti na nuklearnoj elektrani u Černobilju događali su se i prije aprila 1986. godine, ali o tome niko nije govorio.

“Dokumenta sadrže svjedočanstva o havarijama u elektrani 1986. godine, transkripte telefonskih razgovora u elektrani u noći 26. aprila, primjerak prvog izvještaja o nesreći, informacije o početku istrage i izgradnji ‘kupole’”, rekao je direktor arhive SBU Andrej Kogut.

Prema riječima direktora instituta Antona Droboviča, dokumenti će doprinijeti “boljem razumijevanju tragedije, jer uključuju izvještaje i materijale o ‘sitnim’ havarijama, koje su se ranije događale u nuklearnoj elektrani, ali koje su skrivane“.

Ranije je ukrajinska specijalna služba objavila tajna dokumenta koja svjedoče o nekvalitetnim građevinskim i instalacionim radovima, narušavanju tehnološke discipline i sigurnosnih pravila u nuklearnoj elektrani u Černobilju.

Kako se navodi, u periodu od 1971. do 1981. godine u elektrani je zabilježeno 29 incidenata, uključujući i nekoliko manjih kvarova. Osam incidenata dogodilo se zbog nepažnje osoblja.

Havarija u nuklearnoj elektrani

Dana 26. aprila 1986. godine tokom planskog testiranja na četvrtom energetskom bloku nuklearne elektrane dogodila se eksplozija. Nuklearno jezgro reaktora je potpuno uništeno, zgrada pogonske jedinice djelimično se srušila i došlo je do značajnog emitovanja radioaktivnih čestica u okolinu.

U trenutku nesreće poginule su dvije osobe, oko 600 ljudi iz stanice i vatrogasci dobili su visoke doze zračenja (njih 28 je umrlo u toku te godine). Više od 200.000 kvadratnih metara SSSR-a bilo je izloženo radioaktivnoj kontaminaciji.

Prema procenama stručnjaka, to je bila najveća nesreća u istoriji nuklearne energije. U otklanjanju posljedica učestvovalo je više od 600.000 ljudi.

Grad Pripjat nalazi se na tri kilometra od nuklearne elektrane “Černobilj”. Prije nesreće u njemu je živjelo više od 47.000 ljudi, a sada je to grad duhova zbog visokog nivoa radijacije.

Izvor: dnevno.rs