Carstvo smrti: Zašto je drevna crkva ukrašena s desecima hiljada ljudskih kostiju?
Za Sedlec, predgrađe češkog grada Kutná Hore, vjerovatno niko ne bi ni čuo da nije kapele smještene ispod lokalne crkve Svih svetih (naziv zvuči puno slikovitije u originalu: Hřbitovní kostel Všech Svatých).
Tu su, naime, golom oku izloženi kosturi – posmrtni ostaci između četrdeset i sedamdeset hiljada ljudi! Lokalitet koji kao da je “ispao” iz romana Stephena Kinga, i to onoga pisanog pod uticajem opijata, danas se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine.
Priča o zastrašujućoj a opet impresivnoj kosturnici započinje u vrijeme krstaških ratova. Davne 1278. godine, kralj Otakar II. u Palestinu je poslao Henrika, opata cistercitskog manastira u Sedlecu. Na povratku u domovinu, sveštenik je sa sobom donio pokal pun svete zemlje s Golgote, mjesta gdje je prema predaji razapet Isus, da bi je potom razbacao po samostanskom groblju. Vijest o njegovom činu ubrzo se pročula, pa je groblje u Sedlecu postalo hit destinacija za posljednji počinak: bogobojazni narod trgao se da na tom posvećenom mjestu pokopa najmilije, želeći im osigurati “ulaznicu” u carstvo božje.
Nakon epidemije kuge u četrnaestom vijeku i husitskih ratova stotinjak godina kasnije, kapaciteti groblja bili su popunjeni, pa je ono moralo biti prošireno. Raslo je sve do 1870. godine, kad su lokalni sveštenici odlučili nešto poduzeti.
Njihovo rješenje? Preuređenje – s kostima kao glavnim dekorativnim elementom! Kosti su masovno iskopavane i slagane u kosturnicu, a lokalni umjetnik i drvodjelja František Rint dobio je zadatak da ih dovede u red. Kako bi stvorio ujednačen izgled “građevnih blokova”, ovaj je svaku lobanju i svaku koščicu pažljivo izbijelio. Sablasni rezultati njegovog truda govore za sebe – čitava crkva danas je obložena kosturima. Poznata i kao “Crkva lobanja”, sadrži tijela koja su bila raskomadana, očišćena od mesa te pretvorena u dekorativne elemente poput svijećnjaka, kaleža, zvona, pa čak i porodičnih grbova. Vijenci od lobanja prekrivaju strop i oltar, a veliki luster, koji visi sa sredine crkvene lađe, sadrži sve kosti ljudskog tijela (njegovih sedam krakova navodno predstavlja sedam glava Zvijeri, baš kao u proročanstvu iz biblijske Knjige Otkrivenja). Beskrajno strpljivi i poprilično morbidni Rint od ljudskih je ostataka čak konstruisao prizor vrane koja kopa oči dekapitiranoj glavi turskog vojnika!
Piše: Lucija Kapural
Izvor: povijest.hr/pozitivno.ba
