CARICA BEZ KRUNE: Uprkos protivljenjima sjela je na prijesto, rodila 16 djece, postala najmoćnija žena svijeta

Djecu je tretirala s ljubavlju, ali ih je i koristila kao pijune u dinastičkim igrama, a njihovu sreću je žrtvovala za dobrobit države

Bila je najstarija nasljednica dugovječne i moćne evropske vladarske porodice. Otac je dobar dio života proveo pokušavajući da joj obezbjedi da upravo ona, iako žensko, naslijedi prijesto, ali su svi zapravo očekivali da će, nakon što formalno sjedne na tron, vladanje prepustiti suprugu i kasnije sinu. Marija Terezija nije uopšte imala takve planove!

Drugo, ali najstarije preživjelo dijete Karla VI, cara Svetog rimskog carstva, Marija Terezija se rodila rano ujutro 13. maja 1717. godine, nedugo nakon smrti svoga jedinog brata Leopolda.

Rođenje ženskog djeteta izazvalo je veliko razočarenje kod cara i stanovnika Beča jer su svi sa nestripljenjem očekivali muškog nasljedika. Ispostavilo se, uzaludno.

Nakon Marije, car je dobio još dvije kćerke i postalo je izvjesno nešto, do tada nezamislivo – habzburški prijesto preuzeće, po prvi put u istoriji, žena!

Porodica Habzurga nije imala direktnih muških nasljednika, a Karlo VI je sve učinio kako bi omogućio nasljeđivanje prijestola po ženskoj liniji što je na evropskim dvorovima 18. vijeka bio presedan. Otac joj je tzv. Pragmatičkom sankcijom iz 1713. godine omogućio da nasljedi teritorije koje su se inače mogle nasljeđivati samo po muškoj liniji i od strane muškaraca.

Tako se, ne bez borbi i protivljenja, dogodilo da je po njegovoj smrti 1740. godine Marija Terezija postala nadvojvotkinja Austrije, kraljica Ugarske, Češke, Hrvatske, Galicije i Lodomerije, njemačka kraljica, velika vojvotkinja Toskane, kratko vojvotkinja Lotaringije, vojvotkinja Mantove, Milana, Parme, Pjaćence i Gvastale, vladarka Austrijske Nizozemske i brojnih grofovija.

Carica bez krune

Ironično, Marija Terezija nikada nije krunisana krunom carice. Car je formalno bio njen suprug – Franc Stefan, a tek kada je on postao car Svetog rimskog carstva, Marija Terezija, ali samo kao supruga cara, dobija titulu carice.

Iako se od nje očekivalo da vlast prepusti mužu, a kasnije sinu Jozefu, koji su formalno bili njeni savladari u Austriji i Češkoj, Marija Terezija je bila apsolutni vladar svojih posjeda i jedina žena u istoriji Habzburške monarhije koja je postala vladarka.

Marija Terezija je podsticala i sprovodila raznovrsne i mnogobrojne reforme uz pomoć svojih ministara. Reformisala je obrazovanje i finansiranje, podsticala trgovinu i razvoj poljoprivrede, što je značajno ojačalo Austriju. Uvela je opštu školsku obavezu, tako da su sva djeca od 6 do 14 godina morala ići u školu. Podsticala je razvoj manufaktura u Austriji.

Modernizovala je vojsku. Reorganizovala finansije i državnu kasu. Zabranila je lov na vještice i mučenje. Činila je sve da, iako je bila vrlo pobožna, potčini crkvu autoritetu države.

Savremenici često pišu da Marija Terezija nije posjedovala naročiti intelekt, ali da su je ipak karakterisale osobine cijenjene kod monarha – dobrodušnost, razumnost, odlučnost, te, najvažnije od svega, spremnost da prizna grešku i mentalnu superiornost svojih savjetnika.

Ljubavne avanture i brak iz ljubavi

Godine 1736. Marija Terezija se udala za vojvodu Franca Stefana. Par se od ranije poznavao jer je mladoženja od svoje petnaeste godine živio na bečkom dvoru, a to je bila rijetkost.

Za razliku od mnogih osoba svoga vremena, Marija Terezija je uistinu bila zaljubljena u svoga supruga, ali brak je patio zbog nevjere na obje strane. Ipak, činilo se da to paru ne smeta. Njih dvoje je vezivala prava, iskonska naklonost i ljubav veća od čisto tjelesne.

Franc I je tokom svoje vladavine imao samo nominalnu ulogu, dok je glavne državničke poslove obavljala Marija. Poznat je po tome što je u Beču, supruzi za rođendan poklonio zoološki vrt, danas najstariji te vrste na svijetu.

Uprkos činjenici da su i Franc i Marija imali ljubavne afere, njihov brak se smatra sretnim. Franc I je umro iznenada 18. avgusta 1765. u Inzbruku na povratku iz opere. Njihov najstariji sin Jozef je izabran za cara Svetog rimskog carstva i do caričine smrti je vladao zajedno sa majkom.

Marija Terezija je zapisala: “Izgubila sam muža, prijatelja, jedino što sam voljela.”

Žena koja je rađala i vladala

U rasponu od 20 godina Marija Terezija je rodila 16 djece od kojih je 13 preživjelo djetinjstvo. Imala je jedanaest kćerki i pet sinova.

Za Mariju Tereziju nije bilo odmora! Skoro sve trudnoće odvijale su se dok je negdje na ogromnoj teritoriji kojom je upravljala trajao rat. Rat i rađanja su se morali odvijati istovremeno. Često je izjavljivala da želi da ide u bitke, ali je bivala sprečena neprestanim trudnoćama.

Bila je brižna majka i pisala je svojoj djeci najmanje jednom sedmično, te je vjerovala da ima autoritet nad njima, makar oni bili carevi i kraljice.

Naime, carica je dobar dio života posvetila i pronalaženju bračnih partnera za svoju djecu. Bračne pregovore je vodila zajedno s ratnim kampanjama i državnim poslovima.

Djecu je tretirala s ljubavlju, ali ih je koristila kao pijune u dinastičkim igrama, a njihovu sreću je žrtvovala za dobrobit države. Sinovi Josip i Leopold su bili neposredni nasljednici njenog prijestola, dok je kćerka Marija Antoaneta završila pod giljotinom kao žena francuskog kralja Luja XVI.

Carici u čast

Nije Marija Terezija bila savršena, daleko od toga! Bila je konzervativna po pitanju državnih stvari kao i po pitanju vjerskih. Bila je religizona katolikinja, bez imalo razumijevanja za druge vjere čiji su pripadnici bili tlačeni i preobraćani na teritoriji njenog carstva. Protestanti su bili tlačeni, proganjani u slabo naseljene oblasti današnje Rumunije.

Cijelog života se borila protiv nemorala. Na Sudu nevinosti koji je osnovala suđeno je prostitutkama, preljubnicima, sodomistima, homoseksualcima … Kazne su bile u rasponu od šibanja, pa sve do smrti, a ovo naravno nije važilo za njene mnogobrojne ljubavnike.

Ipak, kada je umrla 29. novembra 1780. u 63. godini Marija Terezija je iza sebe ostavila obnovljeno carstvo koje je uticalo na ostatak Evrope dugo nakon njene smrti. Njeni nasljednici su se ugledali na njen primjer i nastavili modernizaciju.

Marija Terezija je sahranjena zajedno s mužem u Carskoj kripti, u grobnici čiju je izradu naredila za života.

Izvor: dnevno.rs