Arheolozi se spore oko ovog pitanja: Koje je najstarije poznato arheološko nalazište na svijetu?

Preci ljudi su lutali Zemljom još prije 6 miliona godina, ali koje je najranije mjesto koje čuva arheološke dokaze o njihovom postojanju?

Za naučni časopis Live Science, svoje mišljenje je dalo desetak stručnjaka za arheologiju i antropologiju. Gdje je nastao problem i kakve su argumente oni dali?

Pitanje najstarijeg arheološkog nalazišta na svijetu je “tema je koja podijelila arheološku zajednicu”, rekao je za Live Science u Yonatan Sahle, viši predavač arheologije na Univerzitetu Capetown u Južnoj Africi.

Lomekwi 3 u Keniji

Jedno od dva nalazišta oko kojih se spore naučnici je Lomekwi 3 koje se nalazi na niskom brdu u zapadnoj Turkani u Keniji.

Istraživači su u studiji objavljenoj 2015. godine u časopisu Nature, naveli da su datiranjem sedimenta u kome su pronađeni artefakti (kosti i alati) procijenili starost lokacije na oko 3,3 miliona godina. Nalazi “označavaju početak poznatih arheoloških zapisa”, napisao je tim naučnika u članku časopisa. Alate su vjerovatno napravili Australopithecus afarensis, hominini koji su u to vrijeme nastanjivali region.

Lokalitet se nalazi u šumovitom području na malom brdu nedaleko od jezera Turkana. Moguće je da je Australopithecus afarensis koristio kamene artefakte da razbije orahe, napisao je tim. Broj Australopithecus afarensis-a koji su živjeli na lokaciji u bilo kom trenutku nije precizno naveden.

“Lomekwi 3 je najstarije poznato arheološko nalazište na svijetu”, rekao je Jason Lewis, pomoćnik direktora Instituta za sliv Turkana i koautor rada, za Live Science.

Jeremy DeSilva, vanredni profesor antropologije na koledžu Dartmouth koji nije bio uključen u studiju, složio se da je Lomekwi 3 najstarije poznato arheološko nalazište, ali je primijetio da se tim ne slažu svi naučnici. “Lomekwi je kontroverzan, a neke naše kolege i dalje nisu uvjerene u starost ovih alata”, rekao je DeSilva.

Zaista, brojni nedavni radovi “dovode u pitanje status artefakata u Lomekwi 3, tvrdeći da neki od njih zapravo nisu pronađeni u kontekstu u kojem se može utvrditi njihova starost”, rekao je David Braun, profesor antropologije na Univerzitetu George Washington. Drugim riječima, artefakti ne smiju da budu datirani u isto vrijeme kao sediment u kome su pronađeni.

Gona u Etiopiji

Sahle je jedan od arheologa koji se ne slaže sa ovim datiranjem. “Za mnoge od nas – uključujući i mene – nedvosmisleni dokazi o najstarijim arheološkim artefaktima dolaze u obliku kamenog oruđa starog 2,6 miliona godina iz Gone, koje se nalazi pored reke Kada Gona u Afaru u Etiopiji”, rekao je Sahle.

Rezultati datiranja za Lomekwi 3 su sporni, primijetio je, i on ozbiljno sumnja da ostaci pronađeni na tom mjestu datiraju prije 3,3 miliona godina.

Istraživanje na Lomekwi 3 objavljeno je relativno skoro, dok je istraživanje u Goni objavljivano prije više decenija i prošlo je akademsku kontrolu, rekao je Sahle. “Zaključci o hronološkom kontekstu proizilaze iz višedecenijskog istraživanja i stoga su izdržali test vremena”, dodao je.

Kamene alate u Goni možda je izradio Australopithecus garhi, ljudski predak koji je živio u istočnoj Africi prije oko 2,5 miliona godina. Fosili ove vrste pronađeni su u blizini kamenog oruđa i možda su bili jedni od prvih ljudskih predaka koji su napravili sofisticirano kameno oruđe.

Sporenja

“Tvrdnje o artefaktima iz Lomekwija 3 nisu bile adekvatno pokazane tada kada su objavljene, uprkos tome što imaju nekoliko dobro razmotrenih kritika u časopisu Nature“, rekao je Tim White, ko-direktor Istraživačkog centra za ljudsku evoluciju u Univerzitetu u Kaliforniji. On se slaže da Gona ima najbolje i nedvosmislene dokaze da je najstarije arheološko nalazište.

S druge strane, neki naučnici podržavaju ideju da je Lomekwi stariji od Gone.

Rick Potts, direktor programa Smithsonian’s Human Origins, ubijeđen je da je Lomekwi 3 “najstarije mjesto sa čvrstim dokazima udaraca kamen na kamen”. On je primijetio da se kameni artefakti u Lomekwiju 3 razlikuju od onih pronađenih u Goni; grublji su i možda uopšte nisu korišcteni kao oruđe. Kameni artefakti u Lomekwiju 3 “pokazuju nepravilno lomljenje stijena i uključuju velike, debele krhotine nepravilnog oblika koje su mogle biti slučajni nusprodukti udaranja – u koju svrhu, trenutno niko ne zna”, napisao je Potts, napominjući da ljudi u Lomekwi 3 možda nisu stvarali alate, već su iz nekog drugog razloga lomili kamenje. Čak i da se artefakti sa nalazišta Lomekwi 3 nisu koristili kao alati, oni bi se i dalje smatrali artefaktima koje su stvorili ljudi.

Izvor: nationalgeographic.rs/pozitivno.ba