Veličanstveni turski grad u kojem je Aleksandar Veliki riješio jednu od najvećih zagonetki svog doba

Mida je prema grčkoj mitologiji osnivač frigijske kraljevske loze, sin kralja Gordija i božice Kibele. Zahvaljujući gostoprimstvu koje je pokazao bogu Dionizu, ovaj mu je obećao da će mu ispuniti svaku želju. Mida je nesmotreno zatražio da se sve čega se dotakne pretvori u zlato. Kada su mu se i hrana i piće u rukama pretvorili u plemenit, ali nejestiv metal, uvidio je da je pogriješio.

Moćno kraljevstvo

Smješten na suhoj, vjetrom šibanoj ravnici, fascinantni turski grad liči na kamenolom ili urušeni krater ugaslog vulkana. Ostaci zidina drevnih palača, kao i humci koji se nižu poput velikih krtičnjaka, bude maštu i pitanja o korijenima jednog od najvećih kraljevstava željeznog doba. Snagu Gordiona daju naslutiti tek monumentalna vrata u masivnim kamenim zidinama. Otprilike od 9. do 7. vijeka prije nove ere Frigijci su dominirali Malom Azijom, a njihovoj snazi doprinijela je i izvrsna strateška lokacija grada koji se smjestio na raskršću nekadašnjih glavnih trgovačkih puteva.

Gordijski čvor

Godine 334. prije nove ere Gordion je osvojio Aleksandar Veliki, koji je ondje, prema predaji, rasjekao gordijski čvor – i tako riješio zagonetku koju niko prije nije uspio riješiti. Prema grčkom mitu, Gordije, osnivač frigijske dinastije i grada Gordija, napravio je na svojim kolima, koja je posvetio Zeusu, vrlo zamršen čvor. Proroci su rekli da će onaj koji ga uspije razmrsiti postati gospodar svijeta, a upravo to je pošlo za rukom Aleksandru Velikom koji se nije mučio raspetljavanjem nego ga je u hipu presjekao mačem i tako “ispunio proročanstvo”.

Tajna Midinog humka

Više od stotinu grobnih humaka ili tumula okružuje grad, a najviši od njih, visok 53 metara, podignut je nad drvenom grobnom komorom za koju se pretpostavlja da je pripadala frigijskom kralju, Midinom prethodniku. Stručnjaci procjenjuju da je za izgradnju bilo potrebno hiljadu ljudi koji su radili dvije godine. Prvi arheolozi taj su divovski tumul nazvali Midin humak, a prilikom iskopavanja morali su biti nevjerovatno oprezni. Jedna greška – i hrpa zbijene zemlje mogla se obrušiti na njih. Divovske zemljane građevine izgrađene su kako bi zaštitile grobnice od pljačkaša, a najveća od njih istražena je tek 1957. godine.

Arheolozi i turski rudari pažljivo su prokopali tunel u humku i pronašli veliku grobnu komoru izgrađenu od trupaca bora i smreke, savršeno očuvanu unutar hermetički zatvorene čahure – gotovo 3.000 godina. Danas je ta građevina jedna od najstarijih drvenih građevina na svijetu, a toliko je krhka da je moraju štititi nosači i metalna ograda.

Izvor: punkufer.dnevnik.hr