Jesmo li mi prva tehnološki razvijena civilizacija na Zemlji?
Na Zemlji je sve više ljudi, i svi ostavljaju svoje tragove, nečiji su otisci malo dublji, a nečiji površniji, no u načelu svi oni imaju jedno zajedničko obilježje, a to je da nestaju nakon određenog vremena.
Iz navedenog rađa se pitanje kako možemo biti sigurni da smo upravo mi prva napredna civilizacija na Zemlji. Silurijanska hipoteza jednostavno kaže da ne možemo.
Ko su Silurijanci?
Vjerovatno se pitate kakva je to silurijanska hipoteza. Ime hipoteze je domišljato posuđeno iz britanske popularne serije Doktor Who. U njoj se javljaju Silurijanci iliti humanoidni gmazovi koji žive u razdoblju prije pojave čovjeka. Oni su dobili ime prema geološkom razdoblju iz kojeg su, a to je silur. Da bi došli u njihovo vrijeme trebali bi se vratiti otprilike nešto malo manje od 450 miliona godina, unazad, prava sitnica, zar ne?
Geološki procesi – srž problema
Serija Doktor Who je očito uticala na dvojicu naučnika koji su počeli preispitivati prošlost naše planete. U pitanju su astrofizičar Adam Frank sa Univerziteta Rochester i NASA-in klimatolog Gavin Schmidt. Oni su postavili neobično pitanje da li bi bilo moguće, ako je zaista prije nas postojala neka razvijena civilizacija, pronaći njezine geološke tragove. Pod razvijenom podrazumijevaju prvenstveno industrijsku civilizaciju. Srž problema u odgovoru na ovo pitanje našli su u geološkim procesima. Oni su poput kompjuterskih programa, što znači da stalno rade u pozadini, samo su neusporedivo sporiji od njih. Zbog svoje sporosti iz perspektive čovjeka djeluju naprosto apstraktno, što je posljedica kratkoće čovjekovog životnog vijeka, kao i kratkog egzistiranja Homo sapiensa kao vrste na našoj planeti. U osnovi promjene u geologiji su tako velike kroz vrijeme da se u tim procesima kontinenti doslovno lome i mijenjaju svoje položaje, što utiče i na otiske života.
Koji su tragovi važni?
Naime, svi tragovi koje ostavljamo za sobom na planeti, pa i oni najdublji poput npr. najvećih i najkompleksnijih građevina ikada izgrađenih, mogu u najboljem slučaju biti vidljivi kroz nekoliko hiljada godina, no i takve će strukture kad-tad nestati. Čak bi i pokazatelji nuklearnog rata jednom prestali biti vidljivi. Činjenica je da što duže trajemo kao vrsta koja je razvila industriju ostavljamo dublji trag. Dubina tog otiska je usko isprepletana s načinom na koji trajemo. Što smo manje sofisticirani u trošenju zemljinih resursa to je naš uticaj na planetu veći. Odgovore na postavljeno pitanje možemo tražiti i u tragovima promjena klime koje se mogu uočiti kroz analizu hemijskog sastava sedimenata, ali je i teško iščitati je li neka anomalija posljedica djelovanja prirodnih faktora ili ne. Civilizacije koje postignu viši stepen razvoja i krenu putem održivosti ostavljaju manji trag u geologiji zbog čega ih je teže uočiti.
Hipoteza Franka i Schmidta izložena je u časopisu International Journal of Astrobiology. Oni ne zastupaju tezu da je Zemlju nastanjivala neka naprednija civilizacija prije nas, iako to ne mogu isključiti. Frank i Schmidt žele potaknuti i druge na razmišljanja i iznalaženje još boljih i konkretnijih smjernica u traženju odgovora na postavljeno pitanje, i to ne samo zbog Zemlje same već i istraživanja života na drugim planetima.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Izvor: povijest.hr
