Smatralo se da ne postoji: Pronađen grad preživjelih iz Troje

Pri spomenu Troje velika većina ljudi prisjeti se kroz vijekove, pa i milenije nebrojeno puta prožvakane brutalne, tragične romanse Helene, koja je pobjegla od svog supruga, kralja Menelaja od Sparte, nabivši mu rogove, da bi živjela s princem Parisom od Troje. Bilo je to tako davno, još između 14. i 12. vijeka prije nove ere, još u bronzano doba, tako da je već u doba klasične Grčke poprište Trojanskog rata bio više mitsko, nego istorijsko mjesto.

10 godina Trojanskog rata zapravo je bilo više 10 godina opsade, vjerovatno bliže opisima čak i Njegove visosti Broja 1 iz Alana Forda, nego slici junaka apsolutno nadljudske i natprirodne snage, hrabrosti i vrlina, koji cijelu jednu deceniju nisu radili ništa drugo nego se dozlaboga časno, plemenito i junački sukobljavali i ginuli. Tri i pol milenija poslije priča je bitno manje plemenita, ali je zato zanimljivija jer nije preeksploatirana.

Riječ je o sasvim novoj i konkretnoj avanturi na arheološkom lokalitetu Tenea na kojem je arheologinja Elena Korka već nekoliko godina istraživala šta se ovdje događalo. Tenea se nalazila nešto južnije od Korinta, na uskom potezu kopna koje povezuje Peloponez s glavni kopnom Grčke, a razlog zašto je to mjesto toliko zanimljivo da je Korka po njemu prekopavala i čačkala već godinama jeste to što se smatra da su ovaj gradić podigli – ratni zarobljenici iz Troje.

Strabon, grčki filozof, geograf i istoričar, za Teneu je na prelazu iz Stare u Novu eru napisao da se razvijala bolje od ostalih okolnih naselja, te da je na kraju dobila i vlastitu samoupravu. E sad, u njegovo doba Rimljani su prema Strabonu bili jako zli, “strabo” su običavali nazivati razroke osobe, odatle današnji izraz “strabizam”. Tenea je Rim, međutim, upamtila po relativnom dobru, barem u početku, jer kada su Rimljani 146. godine prije nove ere napali Korint, Tenea je ostala nedirnuta.

Vremenom se jeste raspala i nestala, ali se čini iz drugih razloga, ne ratnih. Toliko ju je pregazilo dva milenija istorije da je uopšte jedva koji arheološki pronalazak ukazivao na to da je ikada i postojala. No, neki od pronalazaka se nisu mogli ignorisati. Tako je 1846. pronađen je briljantan mramorni kip “Kouros iz Tenee”, na odgovarajućem mjestu. Godine 1984., opet na pravom mjestu, pronađen je i sarkofag s kosturom očito bogate pokojnice.

Konačno je Korka prije desetak godina na to mjesto dovukla svoje društvo i krenula sistemski istraživati stvar, na svjetlo dana su počeli izlaziti dijelovi keramike i drugi predmeti. Ona je kao gost predavač na Univerzitetu New York objasnila da je količina keramičkih i arhitektonskih ostataka, očito i njihova vrsta, bila takva da im nije preostalo dugo nego da svoj boravak tamo produžuju iz godine u godinu.

“Konačni cilj nam nije bilo samo to da iskopamo antički teatar koji se tamo navodno nalazio, nego dokaze koji bi nas doveli do otkrića ostataka antičkog naselja Tenea”, kazala je.

Grčko ministarstvo kulture objavilo je da je njen tim pronašao pravo blago u dvostrukoj pogrebnoj komori što su je otkrili na lokalitetu Tenea. Bila je riječ o pronalasku iz doba Grčke pod Rimskim carstvom. Isticalo se pet grobova očito bogatih građana. Kosture su zatekli okružene predmetima poput pozlaćenih bronzanih listova, zlatnog prstenja, dragog kamenja, bronzanih i zlatnih novčića, zatim parfema, zlatnih predmeta, stakla i keramike redom vjerovatno ritualne namjene.

Sveukupno su pronašli 14 grobova, a u njima i vaze i svjetiljke, od kojih neke na sebi imaju slike božice Venere s dva Kupida. Ministarstvo kulture Grčke objavilo je da je pronašlo konačni “dokaz postojanja antičkog grada Tenea”. Uz vijest je ministarstvo priložilo niz fotografija predmeta, ali i zidova koji bi trebali predstavljati ostatke između 3200 i 3400 godina starog naselja.

Pronađena su gradska vrata, zidine, podovi, ostaci keramike koji sežu sve do 4. vijeka prije nove ere u prošlost. Ovime se istorijski položaj antičke Tenee definitivno pokazuje kao jedinstveni spoj između grčke i rimske antičke kulture. A o tome da je riječ o gradu što su ga podigli ratni zarobljenici iz Troje, znači da je riječ o poveznici s tim razvikanim antičkim epskim mjestom, da se i ne govori.

Izvor: express.24sata.hr