Najveći skandal američke politike prije Watergatea: Pojava prve agentice FBI-ja
Najveći skandal američke politike prije Watergatea, vezuje se uz vrijeme kada je Alaska Packard Davidson postala prva ženska zaposlenica tadašnjeg BOI-ja (Bureau of Investigation), preteče FBI-ja (Federal Bureau of Investigation).
Zaposlena je neposredno prije izbijanja afere velikih razmjera, koja je nazvana “Teapot Dome skandal”. Spomenuti je skandal osramotio američke političare jer je otkrio zastrašujuće razmjere korupcije tadašnje administracije američkog predsjednika Warrena G. Hardinga, a koja se dogodila između 1921. do 1923. U pitanju je afera primanja mita od naftnih kompanija, u kojoj je predsjednikov ministar unutrašnjih poslova Albert Bacon Fall, optužen za pogodovanja najmu rezervi nafte, u Teapot Doemu u Wyomintu, kao i na dvije lokacije u Kaliforniji, privatnim kompanijama koje su dobile monopol u tom poslu.
Zaposlena u istraživanju korupcijskih afera
Dana 11. oktobra 1922., pedeset i četverogodišnja Alaska Packard Davidson iz bogate industrijske porodice Packard, se pridružila BOI-ju, agenciji koja je djelovala od 1908. godine. Po zaposlenju prvo je prošla obuku u njujorškom uredu, a nakon nje je premještena u ured u Washingtonu. Premda je trebala biti zaposlena na slučajevima trgovine ljudima, ona je bila zadužena za druge poslove u agenciji jer je, kako kažu, bila previše “profinjena” za tražene poslove ili, direktno rečeno, ograničeno korisna u njihovom provođenju. Umjesto na području trgovine ljudima zaposlena je u odjelu korupcije. Ovakav način zapošljavanja, otvara pitanje je li se u agenciji zapošljavalo prema zahtjevima radnog mjesta ili po pogodnosti osobe kojoj se onda nalazio adekvatan posao.
Sa šefom odlaze i njegovi uposlenici
Moguće da je riječ o nekakvom poslovnom angažmanu u kojem je ona primljena kao dio neke pogodbe. Radila je dugo na području finansija u svijetu u kojem su dominirali muškarci jer je vodila poslove svoje braće, koja su osnovala izuzetno uspješnu kompaniju “Packard Electric”. Njezin je nadređeni šef BOI-ja William J. Burns, takođe, bio dio korupcijske afere, a s njegovim padom otišle su i Alaska Packard i Jessie Duckstein. Ova druga, Jessie je 1923. imenovana specijalnom agenticom od strane spomenutog direktora agencije. Ona je počela raditi u uredu prije Alaske 1921. godine, ali kao Burnsova stenografistkinja, koju je on kasnije unaprijedio.
“Upucat ću Hoovera!”
Ovaj skandal jedan od najvećih u američkoj istoriji, doveo je do imenovanja novog direktora BOI-a J. Edgara Hoovera, koji je svoju dužnost obavljao sve do svoje smrti 1972. Sam Hoover imao je kontradiktoran stav prema ženama jer je s jedne strane živio sa svojom majkom sve do njezine smrti, koja se deila u dobi kada je imao 43 godine, a istovremeno je smatran homoseksualcem. On je smatrao da žene nisu dorasle poslovima koji se traže u agenciji, što je stav koji nikada nije promijenio. Ovaj kontradiktorni stav vidljiv je u tome što su Alaska i Jessi bile prisiljene dati otkaz po Hooverovom imenovanju. Nakon toga je, ipak zaposlio jednu ženu Leonore Houston, koja je postala posebni agent u terenskom uredu u Philadelphiji i radila je za agenciju četiri godine. Možda je njezinim zapošljavanjem želio ugušiti glasine o svojoj mizogoniji. No, Leonore je kasnije nakon što je prestala s radom u agenciji završila u mentalnoj instituciji, pri čemu je imala halucinacije te je znala govoriti kako će upucati Hoovera. Nakon nje u agenciji nije bilo žena sve do Hooverova odlaska.
Vratimo se na Alasku, koja je dala otkaz 1924. godine, i za koju nije bilo nikakvih naznaka da ne radi dobro svoj posao. Agencija nije zaposlila novu žensku osobu sve do Hooverove smrti, što pokazuje koliko je bio uticajan.
Alaska od Aljaske!
Alaska Packard rodila sa 1868. godine, a ime je dobila po američkoj saveznoj državi Aljasci, koju su Sjedinjene Države kupile godinu dana prije njena rođenja od Rusije, za nešto više od 7 miliona američkih dolara, što bi danas iznosilo oko 130 miliona dolara. Rođena je u gradu Warrenu u istočnoj američkoj saveznoj državi Ohiu. Živjela je u bogatoj porodici industrijalaca, u jednoj od najvećih kuća grada Warren. Njena braća James Ward Packard i William Doud Packard bili su kasnije uspješni suosnivači firme Packard Motor Car Company, koja se proslavila proizvodnjom luksuznih automobila. Kompaniju je kupio General Motors 1932. Zanimljivo je da nije pohađala fakultet. Očito je naobrazbu u finansijskom dijelu poslovanja dobila kod kuće. Voljela je jahanje i sudjelovala na brojnim takmičenjima. Dva puta se udavala, prvi brak je završio razvodom, a iz tog braka je dobila kćerku, koja je imala mentalnih poteškoća te ju je smjestila u dom za djecu s posebnim potrebama, gdje je djevojčica umrla u osmoj godini života. Kasnije se ponovo udala, ali je kraj života dočekala kao udovica. Umrla je 16. jula 1934. u Virginiji u šezdeset i šestoj godini.
Život Alaske Packard je do danas nedovoljno istražen, pa nemamo odgovore na brojna pitanja poput onog kako je Alaska uopće dobila posao u ovoj agenciji.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Izvor: povijest.hr
