Kako je Zeusov kip utjerao strah u kosti Kaligulinim vojnicima?
Buzuki, sirtaki, ouzo, suovlaki, tzatziki, Sokrat, Eshil, dugovi … Dovoljno je spomenuti samo jedan od ovih pojmova i svima će biti jasno da je riječ o asocijacijama za Grčku. Za vas smo probrali manje poznate no izuzetno zanimljive podatke iz grčke istorije!
1. Oblik Santorinija, po mnogima najljepšeg grčkog ostrva, posljedica je jedne od najsnažnijih zabilježenih erupcija u istoriji. Dogodila se 1600. godine prije nove ere, u vrijeme procvata minojske civilizacije. Zanimljivo, neke legende smještaju mitsku Atlantidu upravo na ovo područje!
2. Naziv buzukija, grčkoga nacionalnog instrumenta, potječe od turske riječi “bozuk”, što znači “slomljen”. Njegovo porijeklo nije u potpunosti rasvijetljeno. Navodno su ga poznavali još u drevnoj Perziji, a u Grčkoj se pojavio početkom dvadesetog vijeka, po završetku rata u Maloj Aziji. Donijeli su ga izbjeglice iz Turske, a muzika koju su izvodili počela se miješati s grčkom rebetikom, buntovničkim napjevima koji su kritikovali moćnike. Kako bi zaustavile širenje tih pjesama, vlasti su svojevremeno zabranile sviranje na buzukiju.
3. Grčki filozof i matematičar Pitagora (571. p.n.e. – 497. p.n.e.) vjerovao je da se svi odnosi u svemiru mogu svesti na operacije s brojevima, a svakom broju davao je osobine kao što su muški i ženski, savršen ili nepotpun, lijep ili ružan. Broj deset smatrao je najboljim brojem, jer je riječ o zbiru prva četiri prirodna broja (1 + 2 + 3 + 4 = 10). Nije samo filozofirao o apstraktnim dimenzijama brojeva: bavio se i konkretnim zadacima, poput rješavanja jednačina. Pritom je, kao pomoć, koristio maleno kamenje – pojam “kalkulator” dolazi upravo od grčke riječi za šljunak!
4. U drevnoj Sparti, rad ne samo da nije bio na cijeni, već se smatrao nedoličnim slobodna čovjeka. U ovome grčkom gradu-državi sve je bilo podređeno ratovanju. Od sedme do osamnaeste godine, odgoj mladića bio je u rukama države. U zavodima organizovanim poput vojničkih logora, vježbali su trčanje, skakanje, borilačke vještine, bacanje diska i koplja, a od njih se zahtijevala apsolutna poslušnost. Nadalje, pitomce su privikavali na podnošenje gladi, hladnoće, vrućine i teških batina: jednom godišnje, do krvi bi ih bičevali, a prilikom tog tretmana morali su biti mirni, baš poput Sfinge.
5. Sokratov učenik Aristip (435. p.n.e. – 355. p.n.e.), osnivač kirenske škole, užitak je smatrao vrhovnim ciljem ljudskog djelovanja. Jedan od njegovih izgubljenih filozofskih spisa nosio je dugačak i zaista zabavan naslov: “Odgovor onima koji me kritikuju da trošim previše novca na vino i prostitutke”.
6. Fidiju (500. p.n.e. – 438. p.n.e.), jednog od najvećih kipara svih vremena, vjerojatno su ubili Elejci, nakon što je za njih stvorio veličanstveni kip vrhovnog grčkog božanstva (na slici!). Zeusov kip, izrađen od slonove kosti, ebanovine i zlata te postavljen 456. godine p.n.e. u netom završenom hramu u Olimpiji, jedno je od sedam antičkih svjetskih čuda. Legenda kaže da ga je rimski car Kaligula pokušao ukrasti, no njegovi su ratnici prestravljeni pobjegli kad im se kip – nasmiješio!
7. Prvu parnu mašinu nalik savremenim James Watt je izradio tek u drugoj polovini osamnaestog vijeka – gotovo 1700 godina nakon što je Heron Aleksandrijski konstruisao Aeolipile. Ova naprava, poznata i kao Heronova kugla, koristila je vodenu paru kao pogon. Smatra se pretečom parne mašine te, zbog stvaranja potiska, raketnog pogona.
Piše: Lucija Kapural
Izvor: povijest.hr/pozitivno.ba
