Starogrčki mit o Talosu, prvom biću koje odgovara onom što danas znamo kao ROBOTA

March 24, 2022 Ostalo

Većina nas misli da su roboti i vještačka inteligencija moderni izumi. Međutim, postoje činjenice koje dokazuju da su ljudi o tome sanjali prije više hiljada godina.

Najraniji zapisi o automatskim mašinama (automatima) poznati su iz srednjeg vijeka. Međutim, napredniji roboti, vjerovatno su stvoreni u još staroj Grčkoj.

Istraživač sa Stanforda Adrianna Major nedavno je analizirala starogrčke tekstove i našla pune zapisa o stvaranju vještačkih stvorenja. Ovo uključuje i ogromnog bronzanog robota Talosa.

U svojoj knjizi Roboti: mitovi, mašine i drevni snovi o tehnologiji, Major analizira mitove od prije 2.700 godina i u njima pronalazi reference na robote (samohodne objekte) koje se prenose još od grčkih pjesnika Hesioda i Homera, koji su živjeli negdje između 750. i 650. godine p.n.e.

Hesioda opisuje istoriju Talosa, a prema Major ovo je jedan od najranijih koncepata pravog robota.

Mit opisuje Talosa kao ogromnog bronzanog čovjeka kojeg je sagradio Hefest, grčki bog pronalaska i kovaštva. Talos je po naređenju Zeusa, štitio ostrvo Krit od osvajača. Talos je obilazio ostrvo tri puta dnevno i bacao ogromne gromade na svaki neprijateljski brod koji bi se približavao.

Unutra njega je bila cijev koja mu je prolazila od glave do jedne noge, kroz koju je proticao neki misteriozni izvor života nazvan Ichor.

Pjesma Argonautika iz 3. vijeka p.n.e. od Apolonija sa Rodosa opisuje kako je čarobnica Medeja pobijedila Talosa uklonivši mu štitnik na gležnju, dopustivši tako tekućem Ichoru da isteče.