Kip slobode ili kako je jedan neželjeni kip postao najprepoznatljiviji simbol New Yorka i SAD-a!
Lice ove lijepe dame nije ostarilo ni dana od kada je postala simbol New Yorka i ujedno simbol slobode. Njen je kip smješten na ušću rijeke Hudson u New Yorku, a u SAD je pristigla kao francuski poklon za godišnjicu nezavisnosti.
Izgradnju i dostavu kipa organizovali su masoni, što se može vidjeti iz samog naziva kipa koji je glasio “Sloboda obasjava svijet” (Liberty Enlightening the World), kao i brojnih masonskih simbola na planovima i posveti izrade kipa. Danas je kip na listi UNESCO-ove svjetske baštine. Izradio ga je francuski kipar i slikar Frédéric Auguste Bartholdi, a uz tehničku podršku firme poznatog Gustava Eiffela.
Amerikanci nisu bili oduševljeni francuskim poklonom
Zanimljivo je da u početku Amerikanci nisu bili oduševljeni s ovim poklonom i da su prigovarali jer su smatrali da poklon treba biti cjelovit, a ne parcijalan. Nije im odgovaralo što su se morali pobrinuti za pijedestal kipa. Zapravo da nije bilo Josepha Pulitzera pitanje je što bi se s kipom dogodilo. On je poduzetno uputio javni poziv donatorima kako bi se obezbijedila sredstva za izradu pijedestala, a na njega se odazvalo oko 120.000 donatora od kojih je većina dala simboličnu donaciju. Skupljeno je tako 102 hiljade dolara, što bi u današnjem novcu iznosilo oko 2,3 miliona.
Dolazak u sanducima
Kip je stigao parobrodom u SAD, zapakovan u velikom broju sanduka. Postavljen je na ostrvu, koje je nosilo ime Bedloe, po svom vlasniku iz druge polovine 17. vijeka (Isaac Bedloe). Od sredine prošlog vijeka nosi naziv Liberty Island. To je ostrvo bilo u jednom razdoblju mjesto pogubljenja, a posljednje se pogubljenje ovdje desilo pet godina prije pristizanja kipa u dijelovima. Spomenik je otkrio tadašnji američki predsjednik Grover Cleveland, a svečanost otkrivanja je bila praćena bacanjem dugih telegrafskih traka, što je kasnije postalo uobičajeno u New Yorku, ali i u urbanim sredinama, istina ponajviše američkim.
Masovan priljev doseljenika
Ovaj je kip bio prva stvar koju bi ugledali migranti, koji su se slijevali u obećanu zemlju u ogromnom broju. U SAD se između 1880. i 1914. doselilo čak 22 miliona doseljenika, najvećim dijelom pridošlih iz zemalja južne i istočne Evrope. Povremeno je pristup u Kip slobode bio ograničavan. Nekada su to bila ograničenja zbog radova koji su se ovdje provodili, a ponekad sigurnosna. Npr. ovo je područje zatvoreno nakon napada 11. septembra 2001., a nakon čega je došlo do postepenog ponovnog otvaranja.
Kako bi u ljudskom obličju izgledala ova dama?
Ideja za kip rodila se dok je Bartholdi bio u Egiptu. Tu je dobio inspiraciju za ogroman kip koji je trebao biti postavljen na ulazu u tek prokopani Suecki kanal, kao simbol veze između Afrike i Azije, no Egipat nije bio zainteresovan za njegovo postavljanje pa je tako kip završio na drugom kraju svijeta. U pojašnjenju lica navodi se da je ono modelirano po Egipćanki koja se kroz kiparovu imaginaciju pretvorila u božicu slobode. Kako bi ona izgledala da nije skulptura već da ima ljudsko obličje, predstavio nam je na vrlo uvjerljiv način slobodni digitalni umjetnik svjetskog glasa Bas Uterwijk. Ova je dama personifikacija rimske božice Libertas, koja u jednoj ruci drži baklju, a drugoj ispod ruke ima Američku deklaraciju nezavisnosti, koja je potpisana 4. jula 1776. godine. Ako se pažljivije zagledate u noge kipa, odnosno njena stopala uočit ćete prekinute lance koji simbolizuju sticanje slobode.
Detalji
Kip je visok 46 m, a težak oko 225 tona. Glavu ove ljepotice krasi kruna sa sedam krakova koja je inspirisana krunom Kolosa s otoka Roda, jednog od sedam svjetskih čuda antike. Ideja za kip stvorena je još u Africi, a smatra se da ga je autora na to ponukala posjeta Abu Simbelu i njegovim kolosalnim građevinama. Kip je napravljen od bakra, no oksidacija je tokom silnih godina napravila svoje, zbog čega je danas kip potpuno zelen. U Francuskoj i SAD-u postoje brojne minijature ovog kipa.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Izvor: povijest.hr/pozitivno.ba
