POSTATI LOVAC I RATNIK: 4 najstrašnija i najsurovija obreda inicijacije u istoriji

Kako bi ušli u svijet odraslih, u svijet spretnih lovaca i ratnika, dječaci širom svijeta su prolazili (a možda i dalje prolaze) kroz bolne obrede inicijacije.

U mnogim kulturama širom svijeta, u zajednicu se primaju samo oni sposobni. Zbog toga su izmišljeni složeni i često brutalni obredi inicijacije. To su testovi hrabrosti, muškosti ili ženskosti, a oni koji bi prošli kroz ove teške obrede inicijacije bili bi prihvaćeni kao punopravni članovi porodice ili društva.

1. Preživjeti ubode mrava, Amazonija

Narod Satere-Mave jedan je od najstarijih domorodačkih naroda Brazila. Žive duboko u Amazoniji i danas imaju nešto više od 10.000 članova.

Satere-Mave praktikuje surov test muškosti. Oni koji prođu ovaj obred inicijacije postaju ratnici. Obred podrazumijeva da mladić istrpi ubode mrava! Starješine plemena uhvate čitavu gomilu metak mrava (Paraponera Clavata), koji su poznati po svom izuzetno bolnom ubodu (otuda im i ime).

Stotine mrava se stavlja u rukavice posebno izrađene od palminog lišća. Tokom obreda mladići moraju da nose rukavice duže od pet minuta. Dok ih mravi bodu u ruke, mladići su u ekstremnoj agoniji.

Čak i kada je obred gotov, agonija se nastavlja. Otrov mrava nastavlja da prolazi kroz tijelo, umrtvljuje ga, a zbog jakog bola dolazi do halucinacija. Tijelo dječaka se ponekad trese danima. Da bi postao ratnik, dječak mora da istrpi isti proces dvadesetak puta tokom nekoliko mjeseci.

2. Smrtonosni skok Vanuatua

Država Vanuatu nalazi se u arhipelagu koji se sastoji od 83 ostrva različitih veličina. Na jednom od njih, ostrvu Pentekoste, pripadnici plemena izvode obred inicijacije kojim prkose smrti. Ovaj obred se smatra jednim od najsmrtonosnijh plemenskih običaja na svijetu.

Ovaj obred inicijacije je način da mladić dokaže svoju muškost, kako bi bio primljen u red najhrabrijih ratnika. Ovaj obred – kako se smatra- trebao bi da poboljša zdravlje svih onih koji skaču.

Obred počinje izgradnjom visoke kule koja se pravi pet nedelja i može da bude visoka od 20 do 30 metara. Kula ima nekoliko platformi na različitim visinama, a muškarci skaču sa one koja je namijenjena njihovom uzrastu. Kada se popnu na odgovarajuću visinu, vezuju posebne lijane oko članaka, podešene tako da ih spriječe da udare o zemlju. Kao dodatna mjera predostrožnosti, tlo ispod platforme se obrađuje kako bi se ublažio udar.

3. Mučna iskušenja plemena Matse

Indijanci Matse, poznati i kao pleme Matis, jedno su od najizolovanijih amazonskih plemena u Brazilu. Otkriveni su tek 1970-ih.

Od kada su došli u kontakt sa spoljnim svijetom, gotovo su nestali. Male boginje su bile nešto što njihov imuni sistem nije mogao da prepozna i izdrži. Iako u malom broju, pleme je uspjelo da preživi – kao i njihovi mučni obredi inicijacije koji se odvijaju u četiri odvojene faze.

Prije nego što postane muško, dječak plemena Matis treba da dokaže da je dostojan lova sa drugim odraslim muškarcima.

Prvi dio se sastoji od privremenog osljepljivanja. Dječaku bi se stavio opasan otrov u oči. Stariji vjeruju da kada se vid vrati (ako se uopšte vrati) on bude poboljšan što će dječaka učiniti boljim lovcem. Nakon toga, dječak trpi niz brutalnih bičevanja i premlaćivanja od strane drugih muškaraca.

Sljedeći korak je još ekstremniji. Mladiću se direktno u krvotok ubrizgava otrov izuzetno otrovne žabe (Phillomedusa Bicolor) koja živi u džunglama Brazila. Ako dječak dokaže svoju hrabrost i ne povrati odmah, otrov mu se daje ponovo. Sljede vrtoglavica, povraćanje i nekontrolisano pražnjenje crijeva. Vjeruje se da će žablji otrov povećati snagu i izdržljivost.

Konačno, u četvrtoj fazi, tijelo mladića se trlja listovima otrovne biljke. Ovo uzrokuje jak, bolan osip koji traje satima, a vjeruje se da pomaže čovjeku da stekne strpljenje.

Tek nakon završetka ovih zahtjevnih inicijacijskih obreda, muškarci se smatraju dostojnim da prate druge u lovu. Začkoljica je u tome što se ovi obredi ponavljaju mnogo puta, prije svakog važnog odlaska u lov.

4. Ceremonija Mandan Indijanaca

Pleme Mandan iz regiona Velikih ravnica u Americi jedno je od najpoznatijih i najbolje dokumentovanih plemena na sjevernoameričkom kontinentu. Živjeli su na području današnje Sjeverne Dakote. Bili su jedno od velikih trgovačkih plemena uspješno u proizvodnji kukuruza i lovu na bizone.

Takođe su imali složene običaje i vjerovanja, što su dokumentovali evropski istraživači kasnih 1700-ih i ranih 1800-ih. Obred Okipa ili Pohk-hong jedan je od najsurovijih. Bila je to vjerska ceremonija, od najvećeg značaja za pleme, i  obred inicijacije, koji je mladim ratnicima pružao šansu da postanu poštovani članovi.

Samo najhrabriji ratnici mogli su da prođu kroz ovaj nasilni obred prelaska.

Prije iskušenja, izabrani ratnici četiri dana ne bi jeli, pili ili spavali. Potom bi ih odveli do velike kolibe gdje je počinjalo iskušenje. Od njih se zahtjevalo da sjede nasmijani, dok im starješine u mišiće ramena i grudi, zabadaju štapiće. Zatim bi za štapiće vezali kanape, a ratnici bi visili u vazduhu dok se ne onesvijeste.

Nakon buđenja dobili bi potvrdu od velikog duha. U znak zahvalnosti, ratnici bi nudili mali prst lijeve ruke, koji bi im bio odsječen sekirom.

Muškarci koji bi obavili ovaj obred dva puta tokom života stekli bi vječnu slavu u svom plemenu.

Izvor: nationalgeographic.rs/pozitivno.ba