Izgubljeni biblijski grad: Crkva Apostola na obali Galilejskog mora možda je sakrivena namjerno
Novi zavjet opisuje Vitsaidu kao mjesto na obali Galilejskog mora (Kineret), gdje su se rodili trojica Isusovih apostola – Petar, Andrija i Filip.
Tim izraelskih i američkih arheologa otkrio je zid bez vrata koji je mogao biti izgrađen kako bi sakrivao istaknutu hrišćansku baziliku iz petog vijeka. I dok razlog sakrivanja zida, kao i identitet graditelja, ostaju misterija, istraživači kažu da sada mogu biti sigurni da će bazilika biti identifikovana kao izgubljena crkva apostola u Vitsaidi, koju u hronikama pominje bavarski biskup Willibald koji je to područje posjetio tokom svog hodočašća 724. godine nove ere.
Novi zavjet opisuje Vitsaidu kao mjesto na obali Galilejskog mora (Kineret), gde su se rodili trojica Isusovih apostola – Petar, Andrija i Filip. Prema jevanđeljima, Isus je tamo učinio neka od svojih čuda.
… “Kada su se vratili, apostoli su ispričali Isusu sve šta su uradili. On ih je zatim poveo sa sobom i povukli su se u grad koji se zove Vitsaida. Kada je narod saznao za to, pošao je za njim, i on ih je dočekao, i govorio im o Carstvu Božijem, i iscjeljivao one koji su trebali da se izliječe”, stoji u jednom odlomku iz Jevanđelja po Luki.
Više od vijeka istraživači su davali prijedloge koja arheološka nalazišta bi se mogla identifikovati kao izgubljeni grad, uključujući brdo poznato kao a-Tel u parku Jordan koje je iskopao prof. Rami Arav sa Univerziteta Omaha, Nebraska.
Međutim, drugi tim arheologa sa Kineret instituta za arheologiju Galileje pri Univerzitetu Kineret, predvođen prof. Mordechai Avijamom i prof. Stevenom Notleyem, istražuju područje poznato kao Beit HaBek (al-Araj) na sjevernoj obali Kinereta, prema Vilibaldovom opisu.
“A odatle su otišli u Vitsaidu, rezidenciju Petra i Andreje, gdje se sada nalazi crkva na mjestu njihove kuće”, napisao je biskup dok je putovao obalom Kinereta. “Ostali su tamo tu noć, a sljedećeg jutra su otišli u Horazin, gdje je naš Gospod otjerao demone”.
Nekoliko decenija kasnije, region je pogodio veliki zemljotres, a i vladajuća dinastija se promijenila. U periodu koji je usljedio, izgubljena su mnoga hrišćanska mjesta, kao i sjećanje na njihovu tačnu lokaciju.
“Krajem 19. vijeka, al-Araj je već bio poznat kao snažan kandidat za Vitsaidu”, rekao je Avijam. “Prije pet godina odlučili smo da detaljnije provjerimo lokaciju i počeli smo sa iskopavanjima. Ubrzo smo otkrili sloj koji datira iz Isusovog vremena, otkopavajući kuće, grnčariju, novčiće i tako dalje. Od samog početka, neki nalazi – kao što su dijelovi mozaika – su nam ukazivali na to da negdje mora da postoji crkva.”
Several centuries ago, a doorless wall might have been erected for the purpose of hiding a prominent 5th-century #Christian basilica, the lost Church of the Apostles, #Israeli and American archaeologists say.
Report by @RossTercatin https://t.co/UnAA1nuVK6
— The Jerusalem Post (@Jerusalem_Post) October 24, 2021
Avijam je naglasio da im je, s obzirom na poznatu Willibaldovu hroniku iz 8. vijeka, bilo važno da lociraju crkvu.
“Željeli smo da dokažemo priču”, primijetio je on, dodajući da su, pošto se al-Araj nalazi na obali jezera, dok je A-Tel udaljen nekih dva kilometra, mislili da je to ubjedljivije mjesto za novozavjetno naselje.
Zaista, otkrivena je velika bazilika, od oko 27 x 16 metara.
“Pronašli smo mozaike, dva natpisa, apside, sve datira iz vizantijskog perioda”, rekao je Avijam. “Crkva je podignuta krajem petog ili početkom šestog vijeka i vjerovatno je ostala u upotrebi do osmog vijeka.”
Tokom posljednje sezone iskopavanja, arheolozi su iskopali ono za šta pretpostavljaju da su spoljni zidovi crkve. Međutim, bili su iznenađeni kada su utvrdili da, iako su zidovi ostali čitavi do visine od oko jednog metra, nije otkriven nijedan ulaz.
“Postoje samo dva objašnjenja za ovu strukturu”, rekao je Aviam. “Moguće je da je zid pripadao kasnijoj građevini izgrađenoj na zemljištu crkve. Znamo da je u periodu krstaša u 13. vijeku na tom mestu radila fabrika šećera. Možda je zid bio povezan sa njom.”
Međutim, drugi predlog otvara još misterija.
“Može biti da je neko odlučio da podigne zid oko ostataka ove važne crkve da je sačuva ili da je zakopa”, primijetio je Avijam.
Prema riječima arheologa, nakon što je zemljotres uništio crkvu i pošto nijedna hrišćanska zajednica nije živjela u njenoj blizini niti je posjećivala, moguće je da je neko želio da zaštiti ostatke građevine.
Arheolozi sada namjeravaju da kopaju dalje, kako bi došli do temelja, što će im vjerovatno omogućiti da datiraju zid. I možda da odgovore na neke od misterija.
Izvor: nationalgeographic.rs
