Proslava Nove godine kroz istoriju: Od Babilona i Rima do današnjih običaja u Grčkoj, Španiji, Njemačkoj, Japanu …
Prije oko 4.000 godina u drevnom Babilonu prvi put je obilježena Nova godina i do danas je slave ljudi širom planete uz muziku, vatromet, društvo, bilo u kućnoj atmosferi, bilo u restoranima ili na ulicama i trgovima. Međutim, običaji su se promijenili od tih davnih vremena, a iako istim povodom, u različitim zemljama slavi se na drugačije načine, pa se postavlja pitanje koji su to načini i šta oni znače.
Prema antičkim autorima, proslavljanje Nove godine nastalo je od svetkovine rađanja Sunca, i tokom istorije, kako su se mijenjali religijski sistemi, mijenjali su se i kalendari i načini računanja vremena, pa i dan kada se dočekuje Nova godina.
U antičkom Rimu, ona je počinjala na martovske kalende 1. marta. U Vizantiji, početak godine je bio 1. septembar. Prvi januar (januarske kalende) bio je u antička vremena dan kada su u Rimu konzuli stupali na dužnost. Tada je priređivano opšte slavlje uz međusobna čestitanja i dijeljenje poklona.
Hrišćani su vijekovima zazirali od obilježavanja Nove godine zbog protivljenja paganskim tradicijama, pa se tek od 12. vijeka postepeno prihvata 1. januar kao početak kalendarske godine.
Razne kulture i religijski sistemi imaju različite običaje za doček Nove godine. Ipak, Gregorijanski kalendar danas se iz praktičnih razloga koristi u gotovo cijelom svijetu.
Svaka zemlja ima svoje novogodišnje običaje: Španci, na primjer, u ponoć jedu grožđe, i to po 12 zrna grožđa da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini, Grci jedu kolač u kojem se nalazi novčić, koji u Novoj godini donosi sreću – prvo parče hljeba je za malog Isusa, drugo za oca kuće, a treće za kuću, a ako se novčić nađe u trećoj kriški, te godine će rano doći proljeće, a porodica se može nadati sreći cijele godine.
Japanci doček Nove godine obilježavaju cijeli dan. Oni počinju u jutarnjim satima kada čišćenjem kuća simbolično “tjeraju prašinu” iz prošlosti i pripremaju dom za uspješnu novu godinu.
Završni čin proslave u Japanu je slušanje zvonjave sata koji se oglašava 108 puta, čime se smatra da je otjerana nesreća, nezadovoljstvo i sebičnost.
Tradicija da se u novogodišnjoj noći napravi buka potiče još iz Srednjeg vijeka kada su ljudi, zveckajući išli ulicama kako bi rastjerali zle duhove. Kasnije su na red došli bubnjevi, crkvena zvona i svi drugi instrumenti.
U Brazilu, pored nevjerovatnih zabava za doček, kada je poznata plaža Copacabana puna posjetilaca, postoje i tradicije koje obavljaju žitelji te zemlje čime pozdravljaju sljedeću godinu.
U toj zemlji, običaj je da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Nakon slavlja u ponoć uz muziku, vatromet i večeru, Brazilci odlaze na plažu gdje preskaču “sedam talasa”, bacaju cvijeće u okean, dok neki pale svijeće u pijesku, što predstavlja drevne rituale koji treba da donesu sreću i bogatstvo u narednoj godini.
U nekim gradovima Kolumbije, porodice simbolično slave odlazak stare i dolazak nove godine, zabavljajući se lutkom. Velika, muška lutka predstavlja staru godinu, a članovi porodice umotavaju je u različite materijale i na kraju, tačno u 12 sati, zapale.
Ponekad se u lutku stave petarde i obavezno stare stvari koje porodici više nisu potrebne. To su stvarčice koje podsjećaju na tužne uspomene i nešto što želi da se zaboravi. Paljenje tih stvari simbolično znači da se ostavljaju sve loše stvari iz stare godine i pozdravlja se nova, sretnija godina.
Nijemcima je nezamisliva novogodišnja noć bez vatrometa, dok Britanci strepe ko će im prvi doći u goste, jer, prema starim vjerovanjima, to znači koliko će imati sreće u novoj godini. Ako im u goste dođe muška osoba sa poklonima, pravi su srećkovići, ali je loše ako je prvi gost ženska osoba.
Na Novu godinu u Kini, sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Iako sve porodice pripremaju slavlje na novogodišnju noć, iz domova se sklanjaju svi noževi na 24 sata, da se niko ne bi povrijedio jer bi ta nezgoda značila da je ta osoba “prerezala”, odnosno spriječila porodičnu sreću u predstojećoj godini.
S obzirom na to da se dolazak Nove godine koristi i za obilazak dalekih rođaka, veliki broj ljudi kreće na putovanje, što dovodi do gužvi u saobraćaju zemlje koja ima 1,3 milijarde ljudi.
Nekoliko dana prije dolaska Nove godine, svaka porodica ubrzano i detaljno čisti svoju kuću, kako bi iz nje izbacila nesreću. Vrata i prozori se dekorišu ukrasima od papira koji tretiraju teme sreće, bogatstva, dugovječnosti i sretan brak sa mnogo djece.
Izvor: rts.rs
