PILI SU IM KRV: Otkriven drevni hram s ostacima žrtvovanih žena
Tijela šest žena za koja se vjeruje kako su ritualno ubijene u tajnom dijelu hrama, pronađena su uz ostatke ljama i keramike.
Svaka je žena položena na način da joj lobanja bude okrenuta prema Andama, zbog čega su neka tijela neobično iskrivljena.
Stručnjaci kažu kako su žene ubijene u ceremonijama koje su vjerovatno uključivale ritualne kostime, a moguće čak i ispijanje krvi žrtava. Ali s obzirom da se radi o jednom od prvih otkrića ovakve vrste iz tog vremenskog perioda, tyčni detalji o ritualima žrtvovanja nisu još poznati.
Konkretno, ova neobična žrtvovanja dogodila su se nekoliko vijekova prije širenja civilizacije Inka, a tijela su pronađena u hramu koji je nekad bio dio kulture Lambayeque, znane i kao kultura Sican. Za nju se smatra kako je nastala na sjevernoj obali današnjeg Perua oko godine 750. i trajala do 1375.
Misli se kako su naslijedili kulturu Moche, ali izgleda da je postojao i period preklapanja. Smatra se i da su trgovali s ljudima iz današnjeg Ekvadora, Kolumbije i Čilea. Ta je kultura pravila velike vjerske gradove kojima su dominirali ogromni hramovi, ali vjerovatno nisu pokušavali nikakvo regionalno osvajanje te ih je na kraju 1375. pobijedilo carstvo Chimu.
Carstvo Inka naraslo je tokom razdoblja između 1400. i 1533. godine.
Veze s kulturama prije Inka
Svako od pronađenih tijela okruženo je predmetima koji potiču iz predinkanskih civilizacija, uključujući Moche, Wari i Cajamarca, što potvrđuje bliske veze među predinkanskim kulturama.
“Otkrili smo oko 200 godina star hram koji je bio tajno mjesto na kojem su sveštenici žrtvovali žene svojim bogovima”, izjavio je Edgar Bracamonte, vodeći arheolog na iskopavanju.
“Hram je korišten u primitivnim ceremonijama. Ima platformu i centralnuu rampu koja je prekrivena zemljom, gdje je ostavljeno puno poklona. Pronašli smo šest žena zakopanih na različitim mjestima.”
Neobičan položaj lobanja i kostura zbunjuje arheologe jer ostaci muškaraca koji su bili žrtvovani na nalazištima koji potiču iz kultura Mocha i Lambayeque orijentisani su potpuno drugačije. Ikonografija te sami kosturi sugerišu kako je kompleks bio namjenjen za ljudska žrtvovanja.
“Ono što nam je upalo u oči neobičan je položaj žene starosti nekih 24 godina. Položena je u središtu rampe, zajedno s ljamom i keramičkim posudama. To je otkriće jako važno jer otkriva bliske veze između Mochanaca i kulture Lambayeque”, kaže Bracamonte.
Civilizacija Mocha procvala je između 100. i 800. godine, za vrijeme Razdoblja regionalnog razvoja, dok se je Cajamarca razvijala između 200. i 800. godine. Postojala je i Wari civilizacija (500. – 900. godina), dok je Lambayeque postojala između 750. i 1375. godine. To navodi na zaključak da je postojala interakcija između tih civilizacija.
Zarobljene ili robinje?
Nije jasno kako su žene završile na nalazištu unutar civilizacije Lambayeque, ali je moguće da su zarobljene ili prodane u ropstvo.
Nisu poznati niti konkretni razlozi ili detalji žrtvovanja, ali rituale je možda kasnije usvojila i civilizacija Inka. Tako su nedavno na udaljenom planinskom području Perua otkrivene ruševine mjesta koje su Inke koristile kako bi žrtvovale djecu svojim bogovima.
Prošle godine tim španskih istraživača naišao na kompleks u planinama Vilcabamba, 150 kilometar sjeverno od peruanskog glavnog grada Cusca. Istraživači su pronašli sistem pećina u blizini ruševina koje su bile korištene kao nekropola u kojoj su sahranjivane žrtve ritualnih žrtvovanja.
Smatra se kako nekropola datira u vrijeme Túpaqa Inka Yupanquia, desetog vladara civilizacje Inka, koji je vladao od 1471 do 1493. Tijekom njegove vladavine izvodila su se žrtvovanja djece bogovima u vrijeme suša i prirodnih katastrofa, sve u nadi kako će se vratiti doba sreće.
Izvor: net.hr
