Misterija nacističkog groba usred amazonske džungle
O jednom planu nacista zna se vrlo malo – južnoameričkom Trećem Reichu
Već 80 godina valom misterije usred brazilske džungle obavijen je grob sa svastikom i krstom na kojem je napisano: Ovdje je 2. januara 1936. godine umro Joseph Greiner, u službi njemačkog istraživačkog tima.
Otkud grob njemačkog naciste duboko u brazilskoj prašumi, u izolovanom selu Laranjal do Jari?
Istoričari i istražitelji već decenijama pišu knjige i otkrivaju brojne dokumente koji dokazuju kako su nacisti nakon Drugog svjetskog rata bježali u Južnu Ameriku.
“Joseph Greiner died here of fever on Jan. 2, 1936.” Why is there a Nazi grave in Brazil’s Amazon rain forest? https://t.co/KifHzOR4Bg pic.twitter.com/P0gFMpIU7P
— The New York Times (@nytimes) December 12, 2016
No, o jednoj se zavjeri, odnosno planu nacista zna vrlo malo, a riječ je o njihovoj ekspediciji koja je počela prije rata. Nacisti su naime prije rata htjeli uspostaviti mostobran u Južnoj Americi, te su namjeravali osvojiti veći dio amazonskog korita.
Tajna misija nazvana “Projekt Gvajana” nastala je iz ekspedicije u Amazonu koju je predvodio Otto Schulz-Kampfhenkel, berlinski zoolog, režiser dokumentarnih filmova i član Hitlerovih SS divizija.
Punih 17 mjeseci, od 1935. do 1937. godine, nacistički naučnici i istraživači predvođeni Schulz-Kampfhenkelom, probijali su se kroz brazilsku prašumu oko brazilske granice s Francuskom Gvajanom. Skupljali su životinjske lobanje, nakit domorodačkih plemena i proučavali topografiju uz rijeku Jari.
“Ekspedicija je počela s uobičajenim naučnim pretenzijama. No, u Njemačkoj je počinjao rat i Schulz-Kampfhenkel dohvatio se ideje o nacističkoj kolonizaciji”, rekao je Jens Glusing, dopisnik Der Spiegela iz Brazila i autor knjige “Projekt Gvajana”.
Schulz-Kampfhenkel je svoj plan 1940. godine predstavio Heinrichu Himmleru, šefu SS-a i Gestapoa. Cilj plana bio je oslabiti regionalni uticaj SAD-a, piše New York Times, osvajanjem Francuske Gvajane i susjednih holandskih i britanskih kolonija. Međutim, plan o stvaranju ‘Njemačke Gvajane’ je propao.
Dijelom je to bilo zato jer je teritorija Francuske Gvajane pala u ruke kolaboracionističke vlade iz Vichyja, a dijelom zbog loše sreće koju Schulz-Kampfhenkelova ekspedicija imala.
On je za svoju ekspediciju na raspolaganju imao hidroavion Heinkel He 72 Seekadett, koji je bio predstavljen kao primjer i ponos nacističke industrijske inovacije. No, avion se prilikom slijetanja prevrnuo nakon udarca u plutajuće deblo, samo par tjedana nakon početka ekspedicije.
Tokom cijelog putovanja i trajanja ekspedicije, naučnici koji su sebe smatrali pripadnicima ‘više rase’ ovisili su o domoradačkim plemenima kako bi preživjeli i pronašli svoj put u džungli.
S vremenom su naciste jako oslabile malarija i druge tropske bolesti. Sam Schulz-Kampfhenkel je preživio tešku difteriju, ali njegov najbliži saradnik Joseph Greiner nije uspio – ubila ga je nepoznata groznica, a njegov grob usred neprohodne džungle stoji kao simbol još jednog neuspješnog nacističkog plana.
Izvor: express.24sata.hr
