Ni Putin ne želi da se znaju: Tri top tajne KGB-a

Prema zakonima Ruske Federacije informacije po državnim arhivima ne mogu ostati tajne duže od 30 godina. Ali to ne ide baš tako, objasnio je istoričar Sergej Kudrjašov za Radio Echo Moscow, a piše RBTH, zato što nisu propisane kazne za one koji ne poštuju takav zakon, pa nekoliko vladinih agencija svoje arhive naprosto i dalje radije drži zatvorenima.

Federalna sigurnosna služba (FSB), nasljednik OGPU-a, NKVD-a i KGB-a iz doba Sovjetskog Saveza nije izuzetak. Još uvijek je mnoštvo tajni oko aktivnosti sovjetskih obavještajaca, a država se ne žuri otkriti ih. Ovdje su neki od najzanimljivijih slučajeva.

Wallenberg je posjetio maršala Rodiona Malinovskog, komandanta ofanzive na nacističke položaje u gradu, da bi ga uhapsili službenici kontraobavještajne službe SMERSH i optužili da je špijun. Bio je rat i to je bio posljednji put da ga je neko u javnosti vidio živog. Ministar vanjskih poslova SSSR-a Andrej Gromiko predao je 1957. dokument tadašnjem švedskom ambasadoru u Moskvi po kojem je Wallenberg umro 1947. u Moskvi u zatvoru Lubjanka.

Bio je to prvi put da je SSSR priznao da je Wallenberg umro u Moskvi, no razlozi su i danas nejasni. Službeno, zapisnici sa saslušavanja nestali su. Mnoštvo poznavalaca situacije danas smatra da Gromikov dokument nije bio autentičan. Bilo je mnoštvo “svjedoka” koji su tvrdili da je Wallenberg bio živ i u 50-ima, da je živio u sovjetskom logoru, čak da je uspio pobjeći. Tek 2016. godine Wallenberga je Stockholm službeno proglasio mrtvim. Dana 25. jula 2017. Wallenbergova porodica tužila je ruski FSB, zahtijevajući pristup dokumentima povezanima s njegovom smrti.

Berijina smrt

Lavrentij Berija bio je šef NKVD-a od 1938. do 1945. i voditelj sovjetskog nuklearnog programa. S Wallenbergom nema ama baš ništa zajedničkog osim jedne stvari: smrt obojice imala je veze sa sovjetskim tajnim službama. Kad je Staljin umro 1953., Berija, ozloglašen po svojim spletkama i kao voditelj krvave represije, izgubio se u borbi za moć novih sovjetskih vođa Georgija Malenkova i Nikite Hruščova. Kraj takve karijere značio je i kraj života.

Optužili su ga da je špijunirao za Veliku Britaniju i da je krivotvorio mnoštvo kaznenih progona. Već 23. decembra 1953. osudili su ga na smrt i istog dana pogubili. Takva je barem službena verzija. No, neki istoričari vjeruju da suđenja uopšte nije ni bilo, nego da su svemoćnog šefa tajne policije izbušili mecima istog dana kad su ga uhapsili, 26. jula 1953. i da su njegovi rivali potom izmislili sve ostalo kako bi svoje aktivnosti učinili legalnima.

Ova verzija opisana je u filmu iz 2014. “Likvidacija Lavrentija Berije”. Film se oslanja na činjenicu da su okolnosti Berijinog hapšenja i Hruščov i Malenkov i još neki istaknuti sovjetski lideri opisali svaki drugačije. Usto, niko nikada nije naveo tačna mjesta i Berijinog pogubljenja i mjesta na kojem su ga sahranili, tako da njegov stvarni kraj ostaje tajna.

Čekisti i misticizam

Hitlerove tajne službe imale su poseban odjel koji se, među ostalim, bavio paranormalnim aktivnostima – Ahnenerbe. Za sovjetske obavještajce to nije dolazilo u obzir i zato što je SSSR bio skeptičan prema misticizmu i, još gore, zato što su to smatrali protumarksističkim. No, uvijek se nađe nekakav izuzetak. Gleb Bokii bio je agent Čeka-OGPU-a od 1921. do 1934.

Bio je poznat kao utemeljitelj sistema Gulag i po svom zanimanju za paranormalne aktivnosti i komuniciranje s misticima u okviru posebnog odjela OGPU-a kojim je komandovao. Čak je s okultistom Aleksandrom Barčenkom pokušao organizovati sovjetsku ekspediciju u Tibet u potrazi za mitskom zemljom Shambalom. Projekt mu je otkazala vlada, proglasivši to traćenjem i vremena i novca. U Velikoj čistki u 30-ima smaknuti su i Bokii i Barčenko.

Ne postoje dokazi da su se sovjetske tajne službe poslije bavile natprirodnim stvarima, no u Rusiji i danas postoji nemalo ljudi koji nastavljaju vjerovati da tajne službe u arhivima kriju i mnoštvo informacija o NLO-ima, vanzemaljcima, dokaze o natprirodnom, o antičkim misterijima i sličnom.

Izvor: express.24sata.hr