Nešto je ponovo pogodilo Jupiter (VIDEO)

Jupiter je pogođen drugi put u pet sedmica. Zapravo, ovakvi udari u Jupiter vrlo su česti obzirom da planeta kruži u blizini glavnog asteroidnog pojasa i ima snažnu gravitaciju. Njegova veličina takođe pridodaje privlačenju neizbježno više komadića svemirskog otpada nego što je to slučaj sa bilo kojim drugim objektom u Sunčevom sistemu.

Bez obzira na njihovu učestalost, uhvatiti ovakve udarce kamerom izuzetno je rijetko. Ovo je zapravo prvi put da su dva snimljena u tako malom vremenskom razdoblju, ako ne računamo višestruke povezane udarce komete Shoemaker-Levy.

Dana 13. septembra ove godine, astronomi amateri širom svijeta uočili su sjajan bljesak kada je nešto veliko udarilo u Jupiter. Najmanje petero njih snimilo je udar. Nevjerovatno, ovo je bio tek osmi udar u Jupiter koji su ljudi ikada osmatrali.

Sljedeći udarac primjećen je 15. oktobra, što ga čini devetim posmatranim događajem. Ovaj udarac bio je mnogo slabiji, zbog čega ga manji teleskopi, koji su snimili događaj u septembru, možda nisu uspjeli snimiti. No, bio je dovoljno jak da, izgarajući u Jupiterovoj atmosferi, izazove bljesak vidljiv sa Zemlje.

Višestruki povezani udarci Shoemaker-Levy, koji su u julu 1994. godine stvarali velike modrice u debeloj atmosferi planete, trajali su mjesecima. Svemirske sonde posmatrale su događaj, a zemaljski teleskopi pratili su posljedice jer ih je Jupiterova rotacija dovela do Zemlje, pružajući astronomima prvo direktno posmatranje dvaju tijela koja se sudaraju u Sunčevom sistemu.

Moguće je da su astronomi i ranije svjedočili udarima, ali prije nego što su postojale široko dostupne video kamere bez kojih nije bilo načina za potvrdu ovakvog događaja. Nakon 1994. sljedeći snimljeni primjer bio je 2009., a od tada je uočen otprilike jedan svake godine.

Istražujući udar iz 2019. astronomi su procijenili da se svake godine dogodi 20-60 događaja dovoljno velikih da budu vidljivi sa Zemlje. Drugi su dali niže procjene, ali u svakom slučaju mnogi od ovih događaja su na suprotnoj strani Jupitera, u trenucima kada je planeta bliže Suncu iz naše perspektive. To još uvijek ostavlja mnogo toga što bismo teoretski mogli uočiti, a sve veći broj amatera koji snimaju kroz srednje velike teleskope znači da ih sve više bilježimo.

Takvi događaji mogu biti od velikog naučnog značaja. Na primjer, na osnovu praćenja molekula ostalih od udaraca Shoemaker-Levyja, mjeri se brzina vjetrova u Jupiterovoj gornjoj atmosferi.

Na stranu Shoemaker-Levyja, predmeti koji udaraju obično su premali da bismo ih mogli vidjeti direktno na ovoj udaljenosti – obično oko veličine kuće. Međutim, bljeskovi koje naprave dok izgaraju u gornjoj atmosferi Jupitera mogu zaista biti sjajni.

Izvor: kozmos.hr